Ove godine u Srbiju će stići manje novca od dijaspore u odnosu na prošlu godinu, ali su, bez obzira na to, ta sredstva nesumnjivo i dalje pouzdan izvor ekonomske stabilnosti Srbije. Dijaspora je od 2000. godine, u otvaranja novih firmi i radnih mesta, uložila više od pola milijardi evra, zaposlila preko 25.000 ljudi i otvorila preko 1.000 novih firmi. Samo u 2009. godini od dijaspore je pristigao novac u iznosu od 5,5 milijardi dolara. Ekonomski potencijal dijaspore je veliki i tu činjenicu prepoznaloje Ministarstvo za dijasporu i Vlada Srbije. Realno, politika Vlade Srbije ide ka tome da privučemo strane investicije, a Ministarstvo za dijasporu se trudi da privuče ulaganja naše dijaspore. Ministarstvo za dijasporu je zajedno sa drugim institucijama i opštinama, uradilo elektronski katalog DVD investicionih mogućnosti u Srbiji, u kome su navedena 193 konkretna profitabilna projekta za ulaganja naše dijaspore u opštinama u Srbiji...
Ove godine u Srbiju će stići manje novca od dijaspore u odnosu na prošlu godinu, ali su, bez obzira na to, ta sredstva nesumnjivo i dalje pouzdan izvor ekonomske stabilnosti Srbije.
Dijaspora je od 2000. godine, u otvaranja novih firmi i radnih mesta, uložila više od pola milijardi evra, zaposlila preko 25.000 ljudi i otvorila preko 1.000 novih firmi. Samo u 2009. godini od dijaspore je pristigao novac u iznosu od 5,5 milijardi dolara.
Ekonomski potencijal dijaspore je veliki i tu činjenicu prepoznaloje Ministarstvo za dijasporu i Vlada Srbije. Realno, politika Vlade Srbije ide ka tome da privučemo strane investicije, a Ministarstvo za dijasporu se trudi da privuče ulaganja naše dijaspore.
Ministarstvo za dijasporu je zajedno sa drugim institucijama i opštinama, uradilo elektronski katalog DVD investicionih mogućnosti u Srbiji, u kome su navedena 193 konkretna profitabilna projekta za ulaganja naše dijaspore u opštinama u Srbiji. Prva promocija tog projekta bila je prošle nedelje u Beču, gde je ljudima srpskog porekla predstavljen investicioni potencijal i projekti gde oni mogu uložiti svoj kapital, sa konkretnim biznis planovima i osobama kojima se mogu obratiti.
Najviše projekata ponuđeno je za ulaganja u turizam - više od 40 posto, zatim u infrastrukturu, ili industrijske zone koje nude odlične uslove za otvaranje novih pogona - oko 20 posto, a preostali projekti odnose se na ulaganja u poljoprivedu i zdravu hranu.
Našoj dijaspori nude se veliki infrastrukturni projekti, kao što je izgradnja aerodroma u Zrenjaninu, ulaganja u Luku Pančevo i drugi.
Sasvim je sigurno, vraća se poverenje u institucije sistema, ali se i dalje suštinske kritike odnose na sporost administracije i njenu smanjenu efikasnost. Sporost administrativnih i građevinskih procedura, odugovlačenje sudskih procesa, koji se odnose na potraživanja i sigurnost kapitala, oblasti su zbog kojih su naši ljudi oprezni.
Proces vraćanja poverenja traje. Donet je Zakon o dijaspori i Srbima u regionu, a do kraja godine bi trebalo da bude usvojena Strategija odnosa Matice i dijaspore. To sve puno znači našim ljudima u inostranstvu.
Zakonom o dijaspori i Srbima u regionu, pronašao se modalitet funkcionisanja, pa je tako uspostavljena i Skupština dijaspore u kojoj se nalazi 45 delegata iz cele dijaspore, koji iznose aktuelna pitanja i predlažu Vladi Srbije kako da se ona reše. Zakonom je predviđeno da se Skupština dijaspore sastaje u Beogradu jednom godišnje, s tim što to može biti više puta, ako se za tim ukaže potreba.
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2004. do 2009. godine u otadžbinu se slilo oko 15 milijardi evra u doznakama koje su naši ljudi slali iz inostranstva. Transfer tih novčanih doznaka, u periodu od 2000. godine do danas, činio je 13,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i duplo je veći od učešća stranih direktnih investicija u proteklih deset godina.