Muškarci koji imaju pun radni staž od 40 godina od januara 2012. godine u penziju će odlaziti stariji za četiri meseca, odnosno moraće da imaju najmanje 53 godine i osam meseci života. Sa svakom sledećom kalendarskom godinom granica za odlazak u penziju za muškarce će se pomerati najpre za po četiri meseca, do 2019. godine a zatim po šest, sve do 2023. godine kada će, ukoliko imaju punih 40 godina radnog staža, starosna granica za odlazak u penziju biti 56 godina života. Upravo zbog toga, oni koji ove godine imaju 53 godine i četiri meseca života i staž od četiri decenije ne treba da čekaju, već da najkasnije do poslednjeg dana decembra predaju zahtev za odlazak u penziju, jer će dogodine morati da čekaju da napune 53 godine i osam meseci života. Žene koje u 2012. pune 60 godina života za odlazak u penziju treba da imaju najmanje 15 godina staža, dok one koje imaju pun staž, 35 odrađenih godina, moraju da imaju najmanje 53 godina života.
Muškarci koji imaju pun radni staž od 40 godina od januara 2012. godine u penziju će odlaziti stariji za četiri meseca, odnosno moraće da imaju najmanje 53 godine i osam meseci života.
Sa svakom sledećom kalendarskom godinom granica za odlazak u penziju za muškarce će se pomerati najpre za po četiri meseca, do 2019. godine a zatim po šest, sve do 2023. godine kada će, ukoliko imaju punih 40 godina radnog staža, starosna granica za odlazak u penziju biti 56 godina života, podseća list "Glas osiguranika" na penzionerske uslove koji će važiti od početka naredne godine.
Upravo zbog toga, oni koji ove godine imaju 53 godine i četiri meseca života i staž od četiri decenije ne treba da čekaju, već da najkasnije do poslednjeg dana decembra predaju zahtev za odlazak u penziju, jer će dogodine morati da čekaju da napune 53 godine i osam meseci života.
Žene koje u 2012. pune 60 godina života za odlazak u penziju treba da imaju najmanje 15 godina staža, dok one koje imaju pun staž, 35 odrađenih godina, moraju da imaju najmanje 53 godina života.
Od 2013. godine, međutim, za pripadnice "slabijeg" pola pooštravaju se svi uslovi: potreban radni staž povećavaće se svake godine za po četiri meseca, dok 2021. ne dostigne 38 godina staža za penzionisanje (umesto sadašnjih 35).
Podizaće se i starosna granica, pa će žene koje imaju pun radni staž 2023. godine morati da imaju i najmanje 58 godina života (umesto 53 koliko je sada donja granica).
Znači, još sledeće, 2012. godine ženama će za penzionisanje biti potrebne 53 godine života i 35 godina radnog staža.
Menjaju se uslovi i za policijske službenike, pripadnike Bezbednosno-informativne agencije, Vojno-bezbednosne agencije i Vojno-obaveštajne agencija, zaposlene u Ministarstvu spoljnih poslova, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, poreskoj policiji, profesionalnim vojnim licima.
Svi oni će 1. januara 2012. u penziju moći da idu najranije sa 53 godine i četiri meseca života i 20 godina i osam meseci staža.
Uslov je da su najmanje deset godina i osam meseci efektivno proveli na radnim mestima gde se staž računa sa uvećanim trajanjem.
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđeno je da se granica za odlazak u penziju podiže postepeno sve do 2023. godine, posle čega, prema važećim propisima, više ne bi trebalo da bude novih uslova za penzionisanje.
U Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje se prosečno godišnje uradi oko 100.000 novih rešenja za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prilikom donošenja rešenja o penzionisanju, priznaje se samo staž za koji su plaćeni doprinosi. Zahtev za penziju se predaje po prestanku osiguranja, a može i dva meseca ranije (uz pružanje dokaza da će radni odnos prestati), nakon čega je zakonski rok za donošenje rešenja dva meseca.
Ukoliko neko ispunjava minimum uslova za penziju, a nisu mu uplaćeni doprinosi za ukupan staž, dobiće privremeno rešenje, dok će konačan obračun penzije dobiti kada se plate svi doprinosi.
Ukoliko poslodavac, iz bilo kog razloga, nije u prilici da plati zaostale doprinose, onaj ko je podneo zahtev za penziju može to da učini i sam.
Imovina dobrovoljnih penzijskih fondova 11,6 milijardi dinara
Neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji na kraju septembra 2011. godine iznosila je oko 11,6 milijardi dinara i za 25,9 odsto je veća nego pre godinu dana, objavila je danas Narodna banka Srbije.
Na individualne račune članova dobrovoljnih penzijskih fondova u trećem kvartalu uplaćeno je 633,4 miliona dinara, a povučeno 103 miliona dinara.
U Srbiji su dobrovoljni penzijski fondovi počeli da posluju 2007. godine i trenutno ih ima devet. U tim fondovima za starost štedi oko 173.920 građana.
Prosečna starost članova fondova je 44 godine, a prosečna ukupna uplata po članu na kraju trećeg kvartala iznosila je 79.000 dinara.
Dobrovoljni penzijski fondovi najveći deo prikupljene imovine ulažu u državne dužničke hartije (76,2 odsto), zatim u sredstva po viđenju (12,5 odsto), akcije (pet odsto ), oročene depozite (4,8 odsto) i nepokretnosti (0,7 odsto).