O produženju moratorijuma u dogovoru s bankom

Bez autora
Jul 06 2020

Tromesečna pauza u otplati kredita je istekla, a nezadovoljstvo klijenta što će na taj period platiti kamatu nije prestalo.

Žalbe, što u javnosti, što Narodnoj banci, nisu urodile plodom jer je centralna banka, kao regulator, ostala pri stavu izrečenom na početku trajanja moratorijuma da kamata mora da se plati. I ne samo to. Tvrde da ona nije nikakav dodatni trošak.

„Zastoj u otplati kreditnih obaveza u trajanju od 90 dana ne proizvodi nikakve dodatne troškove za klijenta. Efektivna kamatna stopa, kao univerzalna i sveobuhvatna mera ukupnih troškova kredita za korisnika, za svaki kredit koji uđe u moratorijum ostaće ista. I u anuitetskom planu nakon isteka moratorijuma.

Kako bi olakšala klijentima otplatu tih obaveza nakon perioda zastoja, NBS je kao osnovni model preporučila da banke za tri mesečna anuiteta, odnosno onoliko anuiteta na koliko je primenjen zastoj, produže period otplate i rasporede obračunatu redovnu kamatu na period otplate kredita”, navode u NBS.

Prema njihovom mišljenju, model koji je NBS preporučila ne stvara nikakve dodatne troškove za klijenta i neznatno uvećanje anuiteta nakon perioda zastoja rezultat je datih mogućnosti klijentu da obaveze nastale tokom perioda zastoja finansira raspoređivanjem na produženi period otplate:

„Klijentima je ostavljena mogućnost da ukoliko to izričito zahtevaju od banke, na primer, zato što imaju mogućnost da izmire svoje tromesečne kreditne obaveze iz perioda zastoja, izmire svoje obaveze i na neki od alternativnih načina, a banke su dužne da jasno predoče moguće alternativne opcije.”

Iako se mogu čuti zahtevi da moratorijum i zvanično bude produžen, NBS očigledno ne namerava da da zvaničnu preporuku o tome i upućuju klijente da se dogovore s bankama.

„U skladu sa Odlukom o privremenim merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, banke su imale na raspolaganju regulatornu mogućnost da, pored moratorijuma kao obavezne olakšice, ponude klijentu i druge olakšice u vezi s otplatom obaveza, poput dužeg trajanja zastoja. Napominjemo da se te druge olakšice ugovorene između banke i klijenta za vreme vanrednog stanja, odnosno do isteka moratorijuma, primenjuju u potpunosti na način kako su i ugovorene”, kažu u NBS.

Zastoj u otplati obaveza (moratorijum) propisan Odlukom o privremenim merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema traje sve do isteka roka od 90 dana, od kada je počeo da proizvodi pravno dejstvo za konkretnog dužnika, ali tačan datum njegovog prestanka nije istovetan u svim slučajevima.

Podsećanja radi, banke su obaveštenja o ponudi moratorijuma bile dužne da objave na svojim internet prezentacijama u roku od tri dana od stupanja na snagu odluke (dakle najkasnije 21. marta 2020. godine), dok je dužnik imao rok od deset dana od dana objavljivanja da tu ponudu odbije, a ako to nije učinio – smatra se da je ponuda prihvaćena tog desetog dana.

Moratorijum je počeo da proizvodi pravno dejstvo istekom roka od deset dana od dana objavljivanja ponude banke, a u interesu korisnika, banke su omogućile primenu moratorijuma i pre isteka tog roka (a nakon objavljivanja ponude), ako je klijent to izričito zahtevao.

Po završetku perioda moratorijuma, na ostatak duga pripisuje se redovna kamata obračunata tokom perioda zastoja i pravi novi plan otplate produžen za tri meseca. Navedeni preporučeni model otplate olakšava klijentu izmirivanje obaveza nastalih za vreme perioda zastoja. Banke su dužne da svim klijentima koji su koristili moratorijum bez dodatnih troškova dostave novi plan otplate, sačinjen na način kojim se obezbeđuje potpuna informisanost klijenata o svim elementima obaveza i načina njihovog izmirivanja.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik