Banke pojačavaju tempo kupovine državnih obveznica i zapisa Narodne banke Srbije, a sve manje plasiraju kredite građanima i privredi. Od 29 banaka na našem tržištu, 21 je u ovoj godini kupila 100 milijardi dinara vrednosnih hartija centralne banke i gotovo 280 milijardi dinara obveznica Trezora. Tako su za šest meseci ove godine banke potrošile na hartije kao tokom cele 2013. godine. Lane su banke od NVS uzele zapise u vrednosti od 110 milijardi dinara, dok su od države kupile 319 milijardi dinara. Do naglog skoka je došlo u poslednja tri meseca 2013. godine, kada su pet najvećih banaka od NBS pazarile 15 milijardi dinara, a od države 33,9 milijardi dinara. Kamatne stope zavisno od valute u kojoj su se hartije prodavale su se kretale u proseku oko 6,8 odsto na evre, a na dinare nešto iznad 13 odsto.
Banke pojačavaju tempo kupovine državnih obveznica i zapisa Narodne banke Srbije, a sve manje plasiraju kredite građanima i privredi. Od 29 banaka na našem tržištu, 21 je u ovoj godini kupila 100 milijardi dinara vrednosnih hartija centralne banke i gotovo 280 milijardi dinara obveznica Trezora. Tako su za šest meseci ove godine banke potrošile na hartije kao tokom cele 2013. godine.
Lane su banke od NVS uzele zapise u vrednosti od 110 milijardi dinara, dok su od države kupile 319 milijardi dinara. Do naglog skoka je došlo u poslednja tri meseca 2013. godine, kada su pet najvećih banaka od NBS pazarile 15 milijardi dinara, a od države 33,9 milijardi dinara. Kamatne stope zavisno od valute u kojoj su se hartije prodavale su se kretale u proseku oko 6,8 odsto na evre, a na dinare nešto iznad 13 odsto.
- Dobro je što su banke kupovale više dinarske zapise, čak 67,7 odsto, jer se time teret domaćeg duga zaštitio od promene kursa - kaže Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
- Iako, kamatne stope, odnosno prinosi padaju, banke ne odustaju od ulaganja u vrednosne hartije. Tako je kamata na evrozapise sada u junu 4,50 odsto, a na dinare samo 8,2 odsto, ali potražnja ne jenjava. Problem može da nastupi samo ako država prestane da isplaćuje dospele obveznice. Onda bi se banke povukle, kao i strani investitori, i samim tim prestalo bi finansiranje iz ovog izvora.
Kako kaže Đukić, banke su visoko likvidne, odnosno imaju novca koji umesto da plasiraju u kredite, praktično koriste za finansiranje države kupovinom obveznica na kraći i duži rok, jer je to za njih sigurna zarada. Kako je referentna kamata smanjena i ima tendenciju pada to znači da će zapisi Trezora biti sve jeftiniji.
- Referentna kamata će se smanjivati, ali to neće biti prepreka za banke da nastave istim tempom da kupuju vrednosne hartije - ističe Đukić.
Kamate u padu
Država je ove godine prodavala svoje obveznice po kamati od 3,19 do 5,50 u evrima. Banke su na dinarske vrednosne hartije dobile prinos od 7,59 do 13 odsto zavisno na koji rok su izdati zapisi.