Od iduće godine rast potrošnje

Bez autora
May 21 2015

Srbija jedna od retkih zemalja koja je izbegla deflaciju i pored snažnih dezinflatornih pritisaka koji su prusutni duže vreme, izjavio je viceguverner Narodne banke Srbije Veselin Pješčić. NBS povećala projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda za 2015. i sada očekuje stagnaciju ekonomske aktivnosti, umesto blagog pada. Na prezentaciji Izveštaja o inflaciji za maj, on je rekao da su detinflatorne pritiske u Srbiji ublažile monetarne mere koje je NBS preduzimala, kao i kontrolisano slabljenje dinara u drugoj polovini prošle godine. Prema rečima Pješčića, osnovno obeležje ekonomskih kretanja od početka godine su i dalje prisutni deflatorni pritisci, umereni oporavak industrijske proizvodnje, relativna stabilnost kursa dinara i relaksacija monetarne politike...

Srbija jedna od retkih zemalja koja je izbegla deflaciju i pored snažnih dezinflatornih pritisaka koji su prusutni duže vreme, izjavio je viceguverner Narodne banke Srbije Veselin Pješčić. NBS povećala projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda za 2015. i sada očekuje stagnaciju ekonomske aktivnosti, umesto blagog pada.

Na prezentaciji Izveštaja o inflaciji za maj, on je rekao da su detinflatorne pritiske u Srbiji ublažile monetarne mere koje je NBS preduzimala, kao i kontrolisano slabljenje dinara u drugoj polovini prošle godine, prenosi Tanjug.

Prema rečima Pješčića, osnovno obeležje ekonomskih kretanja od početka godine su i dalje prisutni deflatorni pritisci, umereni oporavak industrijske proizvodnje, relativna stabilnost kursa dinara i relaksacija monetarne politike.

"U Srbiji, kao i u okruženju, već duži vremenski period prisutni su snažni dezinflatorni pritisci, a inflacija se kreće ispod dozvoljenog odstupanja od cilja i relativno je stabilna", rekao je on.

Prema očekivanjima NBS, kako je istakao Pješčić, inflacija će se u granice cilja vratiti u drugoj polovini godine i tome će, pre svega, doprineti iščezavanje efekata niskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i rast regulisanih cena.

Na pitanje koliki bi trebalo da bude porast cene struje da bi se ostvarila projekcija inflacije NBS, on je rekao da je centralna banka uzele srednju vrednsot o kojoj se ranije razgovaralo, odnosno 7,5 odsto.

To povećanje bi, prema rečima Pješčića, "trebalo da doprinese povećanju indeksa potrošačkih cena za 0,35 baznih poena".

Napomenuo je da će korekcija kontrolisanih cena ubrzati povratak inflacije u granice cilja, ali će do njega svakako doći.

"Mere monetarne politike koje je NBS do sada preduzela trebalo bi, takođe, da obezbede povratak inflacije u granice cilja i da se ona krajem godine kreće oko cilja od četiri odsto", rakao je viceguverner centralne banke.

Kako je istakao, ovo je godina u kojoj će se završiti pad potrošnje domaćinstava i naredne godine NBS očekuje postepen oporavak potrošnje, koja bi trebalo da da doprinese privrednom rastu.

NBS promenila procenu rasta BDP
Narodna banka Srbije promenila je naviše projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda Srbije za 2015. i sada očekuje stagnaciju ekonomske aktivnosti, umesto blagog pada (od 0,5 odsto) koji je predviđala februarskom projekcijom.

Na predstavljanju Izveštaja o inflaciji za maj, predstavnici NBS su istakli da centralna banka za narednu godinu nije menjala projekciju rasta BDP Srbije od 1,5 odsto.

Generalni direktor Direktorata NBS za ekonomska istraživanja i statistiku Branko Hinić je rekao da je procena rasta BDP za ovu godinu revidirana naviše zbog nešto bržeg opravka zone evra, koji je najveći trgovinski partner Srbije, i manjeg pada finalne potrošnje od očekivanog, čemu doprinose i niže cene nafte.

"Pozitivan doprinos BDP-u očekujemo po osnovu neto izvoza i u manjoj meri od privatnih investicija, dok će negativan doprinos imati finalna potrošnja domaćinstava i države", rekao je Hinić.

Hinić je istakao da bi, posmatrano sa proizvodne strane, doprinos indistrijske proizvodnje trebalo da bude pozitivan i veći od prethodno očekivanog po osnovu prerađivačke industrije.

Pozitivan doprinos BDP-u očekuje se i od oporavka proizvodnje u rudarstvu u energetici, koji su bili pogođeni prošlogodišnjim poplavama, dodao je Hinić.

Prema njegovi rečima, negativan efekat na BDP će imati to što će manja finalna potrošnja dovesti do manjeg prihoda uslužnog sektora, kao i poljoprivredna proizvodnja, s obzirom na visoku bazu prošle godine usled veoma dobre sezone.

Dodao je da neizvesnost u pogledu ostvarenja projekcije BDP predstavljaju pre svega brzina privrednog oporavka zone evra i tempo fiskalne konsolidacije i struktirnih reformi, ali i uspešnost ovogodišnje poljoprivredne sezone.

Istakao je da su prvo tromesečje ove godine obeležili dobri fiskalni rezultati.

"Konsolidovani fiskalni deficit iznosio je 2,4 odsto procenjenog BDP i, prema našoj oceni, uz dosledno sprovođenje fiskalne konsolidacije, ove godine biće manji od 5,9 odsto BDP, koliko je i predviđeno Fiskalnom strategijom", rekao je Hinić.

NBS, prema rečima Hinića, pored smanjenje unutrašnje neravnoteže očekuje i smanjenje spoljne neravnoteže.

Procenjuje se da će se deficit tekućeg računa u ovoj godini smanjiti na 4,2 odsto BDP-a sa šest odsto, koliki je bio u prošloj godini, zahvaljujući oporavku glavnih srpskih spoljnotrgovinskih partnera, nižoj ceni nafte i revitalizaciji rudarstva i energetike.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik