Ove jeseni neće biti nedelje štednje?

Bez autora
Oct 19 2015

Mnoge banke ove godine neće obeležiti tradicionalni Svetski dan štednje 31. oktobra, jer imaju toliko depozita da im novi uopšte ne trebaju. Pritom, na uloge plaćaju samo kamatu, ma koliko simbolična bila, a nemaju gde da ih plasiraju. Kažu, to im je samo trošak. Trka sa kamatnim stopama je davna prošlost i one će u narednom periodu imati samo pad. Velike banke tvrde da smo dostigli maksimum štednje od 8,7 milijardi evra i da se sada samo odvija seoba depozita iz jedne u drugu banku. Iako su nam kamate sve manje, nama štednja raste, što govori ili da je iznose iz slamarica ili da je sele iz drugih banaka, kažu u jednoj banci. Nama novi ulozi nisu potrebni i nose samo trošak, jer moramo da plaćamo kamatu na njih. Ali građani očigledno žele sigurnost i svoju ušteđevinu donose u banke u koje imaju poverenja. S druge strane, ima banaka koje nude veće kamate, kako bi privukle klijente. Pravilo je jasno, što je kamata na depozite veća, to je njihova sigurnost manja.

Mnoge banke ove godine neće obeležiti tradicionalni Svetski dan štednje 31. oktobra, jer imaju toliko depozita da im novi uopšte ne trebaju. Pritom, na uloge plaćaju samo kamatu, ma koliko simbolična bila, a nemaju gde da ih plasiraju. Kažu, to im je samo trošak. Trka sa kamatnim stopama je davna prošlost i one će u narednom periodu imati samo pad. Velike banke tvrde da smo dostigli maksimum štednje od 8,7 milijardi evra i da se sada samo odvija seoba depozita iz jedne u drugu banku.

- Iako su nam kamate sve manje, nama štednja raste, što govori ili da je iznose iz slamarica ili da je sele iz drugih banaka - kažu u jednoj banci.

- Nama novi ulozi nisu potrebni i nose samo trošak, jer moramo da plaćamo kamatu na njih. Ali građani očigledno žele sigurnost i svoju ušteđevinu donose u banke u koje imaju poverenja. S druge strane, ima banaka koje nude veće kamate, kako bi privukle klijente. Pravilo je jasno, što je kamata na depozite veća, to je njihova sigurnost manja.

U većini banaka, kamatne stope su smanjene drastično u poslednje dve godine. Samo na evrodepozite oročene na godinu dana kamata je za osam meseci ove godine oborena sa 1,4 na jedan odsto. Kada su u pitanju dinari, kamata je tri odsto. S obzirom na nisku inflaciju i to je dobra zarada.

- Smanjenje kamata na štednju je posledica sporog privrednog oporavka i pada kreditne aktivnosti banaka - smatra Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

- Banke imaju višak novca, a broj preduzeća i građana koji su kreditno sposobni je sve manji. Zato banke plasiraju štednju u državne hartije od vrednosti. To znači prihvatanje sve manjih kamatnih stopa na plasmane, što za sobom povlači manje kamate na uloge stanovništva.

Velike seobe novca iz banke u banku za 0,1 do 0,2 odsto nema i neće biti, ali će građani sigurno povlačiti uloge iz banaka za koje saznaju da imaju problema u poslovanju.

500 evra

U bankama u Srbiji ima više od 4,5 miliona štednih partija, a gotovo 80 odsto su ulozi do 500 evra. Najviše se štednja oročava na period od šest do 12 meseci. Takvih depozita je 47 odsto. Najmanje je depozita, i to dva odsto, koji su položeni do pet godina.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik