
Skijaška sezona u Srbiji je počela i u zavisnosti od snega trajaće otprilike do marta. Planinski centri spremno dočekuju goste, a najveće gužve se očekuju upravo pred novogodišnje praznike i tokom raspusta u januaru.
Dan na snegu nikada nije bio jeftin, ali ove zime će skijanje za mnoge biti luksuz. Iako je znatno povoljnija od zapadnoevropskih skijališta i kod nas je zimski odmor za mnoge papreno skup. Na Kopaoniku, najvećem domaćem ski-centru, na primer, jednodnevni ski-pas za odrasle u sezoni košta oko 5.600 do 6.500 dinara, dok deca i mladi plaćaju nešto manje. Za četvoročlanu porodicu, samo dnevni ski-pas može da košta između 90 i 110 evra, bez uračunatih troškova opreme, škole skijanja, hrane i smeštaja. Na Staroj planini i Torniku na Zlatiboru cene su osetno niže, pa je i porodični trošak manji.
Prema podacima nemačkog auto-moto kluba ADAC, cene su i u evropskim skijalištima ove sezone u proseku više za 4,7 odsto u odnosu na prošlu godinu. Najveći rast zabeležen je u Švajcarskoj, gde cene dnevnih karata prelaze i 100 evra. Poseban udar na porodični budžet, kako se navodi, predstavljaju starosne granice, jer u pojedinim centrima omladinska tarifa važi već od 14 godina i dostiže i 70 evra dnevno. Tako, na primer, za dvoje odraslih, tinejdžera od 14 i dete od 10 godina jedan dan skijanja u najpoznatijem ski-centru u Švajcarskoj košta oko 320 evra, dok sedmodnevni ski-pas čak prelazi 800 evra. Nemačka je, navodi ADAC, nešto pristupačnija jer u pojedinim skijalištima dnevna karta za odrasle košta manje od 50 evra. Istraživanja pokazuju da je region, u stvari, zlatna sredina za srpske skijaše posebno kada je reč o odnosu cene i ponude. Tako Bansko u Bugarskoj važi za jednu od najpovoljnijih većih skijaških destinacija u Evropi – dnevni ski-pas košta oko 33 evra, a višednevne karte su znatno isplativije.
Na Jahorini dnevna karta u špicu sezone iznosi oko 40–45 evra, što je više nego u Srbiji, ali uz veći broj staza i razvijeniju infrastrukturu.
Slovenačka skijališta, poput Mariborskog Pohorja, bliža su cenama srednje Evrope – dnevni ski-pas košta oko 40 evra, ali se nudi viši nivo usluge.
Za porodice je sve ovo izazov jer konačni račun ne čine samo ski-pasovi, već i smeštaj, oprema, časovi skijanja i hrana, što zimovanje lako pretvara u ozbiljan finansijski izazov.
Jednostavna računica pokazuje da sedmodnevno skijanje za četvoročlanu porodicu u Srbiji košta kao skuplje letovanje, pa i više u zavisnosti od destinacije, termina i stila odmora. Smeštaj na planinama u sezoni košta od 70 dnevno, a kada se tome dodaju troškovi hrane, ski-karte za sve članove, oprema (ako je iznajmljuju) ceo zimski aranžman staje i više od 1.500 evra za sedam dana. U turističkim agencijama kažu da je interesovanje, bez obzira na troškove, ipak veliko, mada primećuju da se ponašanje skijaša poslednjih godina primetno promenilo. Zbog rasta cena, građani sve ređe rezervišu klasične sedmodnevne aranžmane u udarnim terminima, a sve više traže kraće boravke, povoljnije destinacije i fleksibilne opcije. Prema njihovim podacima, najtraženiji su Bansko, Kopaonik i Jahorina. Bansko je privlačno zbog dobrog odnosa cene i kvaliteta. Kopaonik se više traži za vikend i kratke aranžmane , a Jahorina kao zlatna sredina. Više se traže tri ili četiri noćenja, nego sedmodnevni aranžmani, a hotele sve češće zamenjuje privatan smeštaj. Da porodice broje svaki evro, pokazuju i podaci da je više onih koji samostalno spremaju hranu.
U agencijama kažu da se najpre informišu o ceni ski-pasa i o popustima, što dovoljno govori o tome zašto porodice poslednjih godina polako odustaju od dužih boravaka na planini. U porastu su vikend boravci, pa čak i jednodnevni izleti na skijanje za one kojima najposećenije planine nisu daleko.