Ozdravljenje privrede trajno rešenje za loše zajmove

Bez autora
Sep 10 2015

Svaki četvrti ili peti kredit u Srbiji je problematičan, što znači da banke ne mogu da naplate tri milijarde i 700 miliona evra. Vlada i Narodna banka usvojile su Strategiju i trogodišnji Akcioni plan za problematične kredite. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da je jedino pravo i trajno rešenje u ozdravljenju privrede. Do 2008. godine, kako piše u Strategiji Vlade Srbije, banke su često olako davale zajmove. Rezultat toga je da se posle sedam godina broj nenaplativih kredita udvostručio. Generalni sekretar Udruženje banaka Srbije Veroljub Dugalić ističe da je tržište sada takvo da je gotovo nemoguće prodati neku nekretninu, opremu, to jest ono što je uzeto kao instrument obezbeđenja. Nije baš u svim situacijama kredit olako davan, mada uvek postoji neka greška, kaže Dugalić. Nenaplativi krediti bankama su najveći problem, ali su, kaže, samo slika ekonomije. Da bi sprečila njihov dalji rast, država je usvojila trogodišnju strategiju kojom, između ostalog, planira da omogući bankama da drugim institucijama prodaju nenaplative kredite građana, što sada mogu da rade samo s dugovima privrede.

Svaki četvrti ili peti kredit u Srbiji je problematičan, što znači da banke ne mogu da naplate tri milijarde i 700 miliona evra. Vlada i Narodna banka usvojile su Strategiju i trogodišnji Akcioni plan za problematične kredite. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da je jedino pravo i trajno rešenje u ozdravljenju privrede.

Do 2008. godine, kako piše u Strategiji Vlade Srbije, banke su često olako davale zajmove. Rezultat toga je da se posle sedam godina broj nenaplativih kredita udvostručio.

Generalni sekretar Udruženje banaka Srbije Veroljub Dugalić ističe da je tržište sada takvo da je gotovo nemoguće prodati neku nekretninu, opremu, to jest ono što je uzeto kao instrument obezbeđenja. Nije baš u svim situacijama kredit olako davan, mada uvek postoji neka greška, kaže Dugalić.

Nenaplativi krediti bankama su najveći problem, ali su, kaže, samo slika ekonomije. Da bi sprečila njihov dalji rast, država je usvojila trogodišnju strategiju kojom, između ostalog, planira da omogući bankama da drugim institucijama prodaju nenaplative kredite građana, što sada mogu da rade samo s dugovima privrede.

"Ako se pojave institucije koje će time trgovati, moraćemo da ih stavimo pod režim licenciranja i nadzora", navodi guverenerka Narodne banke Jorgovanka Tabaković.

Deo rešenja za problematične kredite jeste i rešavanje pitanja preduzeća u restrukturiranju i stečaju, ubrzanje vansudskog i sudskog rešavanja dugova i hipoteka.

Ekonomista Miroslav Marinković kaže da zbog ozbiljnog budžetskog ograničenja odnosno zbog nemogućnosti da država aktivno učestvuje u sistemu, finansijski, strategija predviđa daleko veću akciju banaka i daleko manju intervenciju države. To znači stvaranje regulatornog okvira, a ne finansijsku pomoć, objašava Marinković.

Na novac države banke nisu ni računale, ali jesu na nove propise da bi se lakše oslobodile nenaplativih potraživanja.

Dugalić podseća da je u slučajevima otpisa duga, banka bila dužna da plati porez, što je, kako ocenjuje, bilo loše rešenje. "Vlada je usvojila predlog banaka da se to rešnje ukine i to je dobro", smatra generalni sekretar Udruženja banaka.

Najveći deo nenaplativih kredita je u docnji više od godinu dana, to su uglavnom dugovi privrede dok građani imaju problema s otplatom 71 milijarde dinara.

Da li će ti brojevi prestati da rastu, najviše zavisi od toga da li će se država pridržavati svoga plana. Vlada je formirala posebnu radnu grupu koja će to pratiti i dva puta godišnje podnositi izveštaj.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik