Oživeli hemijske gigante da bi ih prodali

Bez autora
Sep 16 2015

Skidanje katanca sa kapije Metanolsko-sirćetnog kombinata u Kikindi doneće Srbiji 90 miliona evra od izvoza i dodatnih 220.000 tona hemijskih proizvoda. I ova fabrika, koja će u novembru početi da radi, nakon četiri godine, ima sličnu sudbinu kao i ostala preduzeća hemijskog kompleksa - "Azotara" i "Petrohemija". Svi imaju istorijski visoke dugove za energente koje same ne mogu da vrate, a država je odlučila da im pomogne kako bi ih - što lakše prodala. Poslednji voz za pronalaženje investitora u industriji koja je celokupna u državnom vlasništvu, uhvatio je i MSK. Pod strateškom zaštitom Vlade Srbije su do maja sledeće godine, a onda će im, ako se za njih ne nađe kupac, presuditi tržište. Čak 95 odsto proizvodnje MSK ide u izvoz, objašnjava Zoran Popović sa Instituta za hemiju, tehonologiju i metalurgiju.

Skidanje katanca sa kapije Metanolsko-sirćetnog kombinata u Kikindi doneće Srbiji 90 miliona evra od izvoza i dodatnih 220.000 tona hemijskih proizvoda. I ova fabrika, koja će u novembru početi da radi, nakon četiri godine, ima sličnu sudbinu kao i ostala preduzeća hemijskog kompleksa - "Azotara" i "Petrohemija". Svi imaju istorijski visoke dugove za energente koje same ne mogu da vrate, a država je odlučila da im pomogne kako bi ih - što lakše prodala.

Poslednji voz za pronalaženje investitora u industriji koja je celokupna u državnom vlasništvu, uhvatio je i MSK. Pod strateškom zaštitom Vlade Srbije su do maja sledeće godine, a onda će im, ako se za njih ne nađe kupac, presuditi tržište.

- Čak 95 odsto proizvodnje MSK ide u izvoz - objašnjava Zoran Popović sa Instituta za hemiju, tehonologiju i metalurgiju.

- Dugovi fabrike za gas su oko deset miliona evra i zato je kombinat i bio zatvoren. Sada, kada im je država pomogla, ovo je značajno za našu industrijsku proizvodnju. Po pravilu tržišta i u Kini, SAD i EU, petrohemijska industrija "gura" privredu napred. MSK će biti među deset najvećih izvoznika u Srbiji.

Vlada Srbije je za premošćavanje gasnog problema odobrila 600 miliona dinara, koje je od ovog kikindskog petrohemijskog giganta potraživao "Srbijagas", inače, njegov većinski vlasnik.

U sličnoj situaciji lane su bile i "Petrohemija" i "Azotara", koje nisu radile nekoliko meseci jer nisu mogle da plate sirovine. Pozitivan impuls za pokretanje proizvodnje je i niska cena nafte, koja je osnovni energent za rad "Petrohemije".

- U potrazi za kupcem, mnogo bolje izgleda kada kombinat radi, nego da je pod ključem - kaže Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

- Pančevačka "Petrohemija" sada pokriva troškove iz tekućeg poslovanja. Ipak, sve ove fabrike imaju velike dugove, istorijski velike, koje nikako same ne mogu da vrate. Država bi, ako želi da nađe investitora verovatno morala da se odrekne ovih dugova i sama plati energente, a onda će se na pozitivnoj nuli naći na tržištu. To će biti pravi pokazatelj njihove isplativosti.

Pokretanje proizvodnje u kombinatu u Kikindi zaustaviće i odlazak stručnjaka iz ove fabrike, koji su dosada dobijali samo polovinu plate.

Ovoj hemijskoj "trojci" treba dodati i "Hipo" iz Odžaka, koja pozitivno posluje. I ona se nalazi u državnom vlasništvu, nakon propale privatizacije.

Potencijal

U pogonima Metanolsko-sirćetnog kompleksa u Kikindi, nakon četvorogodišnje totalne radne apstinencije, gužva već nekoliko dana. Uveliko se sprovode pripreme za start proizvodnje, nagovešten za 1. novembar. Ukupno 200.000 tona metanola i 100.000 tona sirćetne kiseline projektovani je godišnji proizvodni kapacitet MSK, koji nikada nije u potpunosti realizovan, već najviše do dve trećine. Sva roba se preko sopstvenog terminala u Baru, isporučuje na inostrano tržište, pretežno u zemlje EU. Od izvoza se, kada se radilo, za godinu dana ostvarivao oko 60 do 70 miliona evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik