Pad industrijske proizvodnje u Srpskoj se ne zaustavlja

Bez autora
Oct 26 2025

Pad industrijske proizvodnje u Srpskoj se ne zaustavlja, a privrednici upozoravaju da domaća ekonomija i dalje trpi teške posljedice slabljenja potražnje na zapadnoevropskim tržištima, rasta cijena energenata i sveukupnog usporavanja globalne ekonomije, dok prognoze ne daju nadu za oporavak ni u prvom kvartalu naredne godine.

Industrijska proizvodnja u Srpskoj nastavlja silazni trend i u avgustu je bila manja za 12,7 odsto u odnosu na prosjek iz 2024. godine, odnosno za šest odsto u poređenju sa istim mjesecom lani, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Pad je zabilježen i u prvih osam mjeseci ove godine, jer je ukupna proizvodnja od januara do kraja avgusta manja za 4,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je desezonirana u avgustu u odnosu na jul smanjena za 6,8 odsto. Istovremeno,  broj zaposlenih u industriji nastavlja da opada pa je u avgustu bio manji za 2,5 odsto u odnosu na isti mjesec lani.

Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja rekao je za "Glas" da je pad industrijske proizvodnje, kao i prethodnih godina, prije svega posljedica smanjene kupovne moći i potražnje na zapadnoevropskim tržištima.

- Slabljenje potrošnje u zemljama zapadne Evrope, koje su naše ključno izvozno područje, direktno se odražava na industrijsku aktivnost u Srpskoj. Geopolitička i geostrateška kretanja idu silaznom putanjom, cijene energije i energenata rastu, a industrije u razvijenim zemljama usporavaju. Kako su one destinacija za više od 70 odsto našeg izvoza, posljedice su neminovne - naglasio je Ljuboja.

Dodao je da su najviše pogođene mašinska, drvna, auto i elektroindustrija, dok su proizvodnja električne energije i hemijska industrija zadržale stabilnost.

- Teško je prognozirati kada će se situacija poboljšati, jer su u pitanju globalni procesi na koje ne možemo uticati. Smanjenje broja zaposlenih prati pad proizvodnje, to su paralelni trendovi. U ovakvim uslovima potrebno je sistemski pristupiti reformi podsticaja i rasterećenju proizvodnje, od energenata i sirovina do podsticaja razvoju novih tehnologija. Nažalost, prognoze za naredni period nisu ohrabrujuće i teško da će u prvom kvartalu naredne godine doći do oporavka - istakao je Ljuboja.

Direktor i vlasnik kotorvaroške Fabrike obuće "Dermal" Radenko Bubić kaže da su negativni trendovi u ovom sektoru prisutni već nekoliko godina.

- Pad je počeo još 2023. godine. Mi konkretno imamo dovoljno posla, jer radimo specijalne programe, namjensku, vojnu i radnu obuću, ali problem je konstantan rast cijena svih ulaznih troškova. Ne možemo u istoj mjeri podizati cijene naših proizvoda, što nas stavlja u težak položaj. Mnoge firme u Srpskoj, ali i u regionu, smanjile su broj radnika ili obustavile rad zbog nedostatka posla - rekao je Bubić.

Istakao je da je modna obuća u velikom padu, jer sve više proizvoda dolazi sa istoka po nižim cijenama.

- Ovo nije problem samo kod nas. Ista situacija je u Hrvatskoj gdje je obućarska industrija gotovo potpuno stala, kao i u Rumuniji i Italiji. Našu proizvodnju održava saradnja sa kupcima koji su ranije poslovali upravo u tim zemljama. Ipak, rast troškova, najavljeno povećanje najniže plate i cijene struje sigurno će dodatno opteretiti sektor - rekao je Bubić.

Konkurencija

Radenko Bubić je istakao da uprkos stabilnom poslovanju, "Dermal" ne planira proširenje kapaciteta. Radna snaga je, tvrdi on, njihov najveći izazov. Obućarska industrija zavisi od ručnog rada, a sve je manje ljudi koji žele da rade u proizvodnji.- Zato ulažemo u automatizaciju i moderne CNC mašine, kako bismo racionalizovali proizvodnju. Naša najveća konkurencija u radnoj snazi su trgovački centri i modni brendovi koji nude lakše poslove za sličnu platu. Svako ide tamo gdje mu je lakše - poručio je Bubić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik