Pamet i novac pokretači poljoprivrede

Bez autora
Feb 12 2014

Kad bi koristila sve resurse koje poseduje, Srbija bi godišnje od izvoza hrane mogla da zaradi mnogostruko više od sadašnjih oko dve milijarde evra. Šta je najpotrebnije za povećanje poljoprivredne proizvodnje i izvoza? Bog nam je dao, a ne znamo da koristimo, najsažetiji je opis situacije u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji. Srbija ima sva četiri resursa – dobru zemlju, vodu, semena i radnu snagu, ali i malu proizvodnju i izvoz. Umesto da agrar domaćem bruto proizvodu doprinese sa 50 - 60 milijardi evra, a bar polovinu od toga plasira na strana tržišta, mi se zadovoljamo sa skromnih dve do tri milijarde evra. Zašto je to tako? Ekonomista Milan Prostran iz Privredne komore Srbije smatra da nam nedostaju strategija i ozbiljna ulaganja. Bez ozbiljnih investicija, bez Agrarnog budžeta koji ne bi smeo biti manji od milijarde evra, on je danas oko 400 miliona evra, mi nećemo skoro napraviti ozbiljniji iskorak u izvozu poljoprivrednih proizvoda.

Pamet i novac pokretači poljoprivredeKad bi koristila sve resurse koje poseduje, Srbija bi godišnje od izvoza hrane mogla da zaradi mnogostruko više od sadašnjih oko dve milijarde evra. Šta je najpotrebnije za povećanje poljoprivredne proizvodnje i izvoza?

Bog nam je dao, a ne znamo da koristimo, najsažetiji je opis situacije u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji. Srbija ima sva četiri resursa – dobru zemlju, vodu, semena i radnu snagu, ali i malu proizvodnju i izvoz. Umesto da agrar domaćem bruto proizvodu doprinese sa 50 - 60 milijardi evra, a bar polovinu od toga plasira na strana tržišta, mi se zadovoljamo sa skromnih dve do tri milijarde evra. Zašto je to tako?

Ekonomista Milan Prostran iz Privredne komore Srbije smatra da nam nedostaju strategija i ozbiljna ulaganja.

"Bez ozbiljnih investicija, bez Agrarnog budžeta koji ne bi smeo biti manji od milijarde evra, on je danas oko 400 miliona evra, mi nećemo skoro napraviti ozbiljniji iskorak u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Mi smo napravili lep izvoz 2012. godine 2,7 milijardi doldara jer je tada bila izuzetno visoka cena žitima. Na visokim cenama, koje su trajale dve godine, ostvarivali smo visok izvoz", objašnjava Prostran.

Poljoprivrednik Miroslav Grubanov ističe da nam je od novca potrebnija pamet.

"Srpskoj poljoprivredi, što bi narod rekao, nedostaje zdrave pameti i dobrih zakona. Kad bi to bilo, sve bi mnogo bilo bolje. Drugo, treba podstaći život na selu. Zašto smo davali 10 hiljada evra strancima da otvaraju radna mesta, zašto mladima koji žele da ostanu na selu ne davati tako nešto. Treće, treba državnu zemlju, oko 200.000 hektara, koja ostane posle restitucije, ponuditi malim i mladim poljoprivrednicima", smatra Grubanov.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović slaže se sa tim da bez ulaganja nema razvoja, ali kaže da je pogrešno novac za investicije očekivati samo iz Agrarnog budžeta.

"Često se pogrešno u našoj javnosti ističe da je domaći agrarni budžet osnova i mogućnot razvoja poljoprivrede Srbije. To nije sasvim tačno, to je samo jedan segment. Ono što treba da bude pokretač razvoja srpske poljoprivrede su fondovi Evropsk eunije koji su znatno obimniji i daleko bolje usmereniji”, naglašava Golubović.

Golubović ističe da je u toku realizacija kredita Al dahre od 200 miliona evra i dodaje da će država nastojati da obezbedi povoljne kredite iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Rusije i drugih zemalja, što bi uz povoljne pozajmice iz Evropske unije koji a omogući ubrzani razvoj naše poljoprivrede, pa time i veći devizni prihod od agrara.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik