Da bi 1,7 miliona penzionera u Srbiji od 1. aprila 2018. godine moglo ponovo da računa na usklađivanje penzija s rastom cena na malo i delom rasta BDP-a, dva puta godišnje, učešće neto penzija u bruto društvenom proizvodu trebalo bi da bude ispod 11 odsto, potvrđuju iz Ministarstva rada. Uslov je da i posle povećanja penzija ovo učešće bude do 11 procenata, s tim što o procentu tog povećanja odlučuje vlada, na predlog ministarstva. Istovremeno, potrebno je izmeniti Zakon o privremenom umanjenju penzija, odnosno, ponovo aktivirati član Zakona o PIO koji reguliše usklađivanje penzija dva puta godišnje. Zakonom o izmenama Zakona o PIO iz decembra 2014. godine, uređeno je da se za vreme primene Zakona o privremenom umanjenju, penzije mogu povećati samo u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem i zakonom kojim se uređuje budžet.
Da bi 1,7 miliona penzionera u Srbiji od 1. aprila 2018. godine moglo ponovo da računa na usklađivanje penzija s rastom cena na malo i delom rasta BDP-a, dva puta godišnje, učešće neto penzija u bruto društvenom proizvodu trebalo bi da bude ispod 11 odsto, potvrđuju za „Politiku” iz Ministarstva rada.
Uslov je da i posle povećanja penzija ovo učešće bude do 11 procenata, s tim što o procentu tog povećanja odlučuje vlada, na predlog ministarstva.
Istovremeno, potrebno je izmeniti Zakon o privremenom umanjenju penzija, odnosno, ponovo aktivirati član Zakona o PIO koji reguliše usklađivanje penzija dva puta godišnje.
Zakonom o izmenama Zakona o PIO iz decembra 2014. godine, uređeno je da se za vreme primene Zakona o privremenom umanjenju, penzije mogu povećati samo u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem i zakonom kojim se uređuje budžet.
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu iz decembra 2014. godine, uređeno je da do povećanje penzija može doći samo u godini u kojoj se procenjuje da će učešće penzija u BDP biti do 11 procenata.
Računica pokazuje da bi, ukoliko je učešće penzija u BDP-u u ovom času na oko 11,3 odsto, bilo potrebno da vrednost svega stvorenog za godinu dana poraste za dva odsto, što je realno očekivati do kraja 2017. godine. U tim okolnostima vlada bi imala zeleno svetlo da počne s novim usklađivanjem penzija – 1. aprila i 1. oktobra.
Sagovornik „Politike” upućen u celu stvar, kaže, da će na kraju sve zavisiti samo od odluke vlade, a da računica i rast BDP-a idu naruku penzionerima. Čini mu se da će mnogo veća komplikacija biti izmena postojećeg zakona i vraćanje na zakon o PIO prema kom bi se penzije ponovo usklađivale dva puta godišnje.
Milojko Arić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, skeptičan je da će do toga doći. Arsić kaže da nije rešenje da se svake godine na drugi način usklađuju penzije, već da se dugoročno reši ovo pitanje, jer ono najviše interesuje penzionere.
– Sve i da vlada odluči da ništa ne menja od naredne godine po pitanju penzija, ministri u Nemanjinoj bi već sada trebalo da krenu u raspravu kada će se preći na novi način usklađivanja. Da li će to biti stara švajcarska formula, ili usklađivanje jednom godišnje, što je izvodljivo. Jer inflacija u Srbiji više nije dvocifrena da bi penzije morale dva puta da se usklađuju. S tim što to novo usklađivanje treba da prati realan rast troškova, koji opet zavisi od BDP-a, kaže prof. Arsić.
Iako većina penzionera smatra da bi ovo privremeno umanjenje penzija moglo da postane trajno, u Zakonu o privremenom umanjenju, u delu (ustavni osnov za donošenja zakona) doslovce stoji „posebno treba imati u vidu da je mera smanjenja penzija vremenski ograničena (primenjuje se zaključno sa isplatom penzija za mesec decembar 2017. godine), kao i da je uvedena isključivo sa ciljem prevladavanja, odnosno otklanjanja negativnih posledica finansijske krize, što znači da ona egzistira u pravnom poretku Republike Srbije samo toliko dugo dok posebno važni razlozi javnog interesa opravdavaju njenu primenu. Zakon uređuje način isplate penzija počev od isplate za novembar 2014. zaključno sa isplatom penzija za decembar 2017. godine”