Smanjenje stope softverske piraterije od 10 odsto na globalnom nivou povećalo bi prihode svetske ekonomije za 152 milijarde dolara i otvorilo čak pola miliona radnih mesta, te donelo dodatnih 32 milijarde dolara poreza državama, pokazuje istraživanje BSA Softver alijansa. BSA (svetsko udruženje najvećih proizvođača softvera) je takođe krajem juna objavila studiju sa podacima o stopama softverske piraterije koja obuhvata i Srbiju i iz koje se vidi da čak 69 odsto programa instaliranih na računare u našoj zemlji u 2013. nije imalo odgovarajuću licencu, što pretvoreno u novac ima tržišnu vrednost od 70 miliona dolara. Ipak, trend piraterije u Srbiji opada i u odnosu na 2011. godinu niži je za tri odsto. Prosečna stopa piraterije u EU je 33 odsto, što govori da je potrebno uraditi još mnogo toga kako bi zaštitili intelektualnu svojinu, stvorili nove vrednosti i time razvijali domaću ekonomiju i obezbeđivali nova radna mesta. Najzaslužniji za pad stope piraterije u Srbiji su BSA, Poreska inspekcija i Tržišna inspekcija pri Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.
Smanjenje stope softverske piraterije od 10 odsto na globalnom nivou povećalo bi prihode svetske ekonomije za 152 milijarde dolara i otvorilo čak pola miliona radnih mesta, te donelo dodatnih 32 milijarde dolara poreza državama, pokazuje istraživanje BSA Softver alijansa.
BSA (svetsko udruženje najvećih proizvođača softvera) je takođe krajem juna objavila studiju sa podacima o stopama softverske piraterije koja obuhvata i Srbiju i iz koje se vidi da čak 69 odsto programa instaliranih na računare u našoj zemlji u 2013. nije imalo odgovarajuću licencu, što pretvoreno u novac ima tržišnu vrednost od 70 miliona dolara.
Ipak, trend piraterije u Srbiji opada i u odnosu na 2011. godinu niži je za tri odsto.
Prosečna stopa piraterije u EU je 33 odsto, što govori da je potrebno uraditi još mnogo toga kako bi zaštitili intelektualnu svojinu, stvorili nove vrednosti i time razvijali domaću ekonomiju i obezbeđivali nova radna mesta.
Najzaslužniji za pad stope piraterije u Srbiji su BSA, Poreska inspekcija i Tržišna inspekcija pri Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.
U okviru inspekcije Poreske uprave, pri Ministarstvu finansija, oformljen je Sektor za računarsku kontrolu, koji zapošljava 24 inspektora, a broj inspektora u Tržišnoj inspekciji je znatno veći.
Advokat BSA Dragomir Kojić je objasnio da Poreska inspekcija kontroliše krajnje korisnike - pravna lica, dok Tržišna inspekcija vodi računa o prodajnim kanalima, a sve u skladu sa Zakonom o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine.
On je dodao da je u ovom kontekstu bitno pomenuti i ugovor Vlade Srbije i kompanije Majkrosoft, čiji je cilj nabavka novih softverskih rešenja za sva ministarstva.
Kao najbolji primer sankcionisanja softverske piraterije u Srbiji, Kojić navodi brojne odluke Privrednog suda u Beogradu, u okviru kojih su izrečene novčane kazne za neovlašćenu upotrebu softvera na radnom mestu.
Ovakve odluke su rezultat postupaka za privredni prestup, koje je inicirala Poreska inspekcija.
"Komercijalna vrednost nelicenciranog softvera od 70 miliona dolara je ogromna suma novca za naše malo tržište. Smanjenje stope piraterije kroz legalizaciju softvera bi doprinelo otvaranju radnih mesta, ali i povećanju prihoda države kroz poreze", naveo je on.
Kako je objasnio, na globalnom nivou, ako bi se stopa piraterije umanjila za 10 odsto, to bi povećalo prihode svetske ekonomije za 152 milijarde dolara i otvorilo čak pola miliona radnih mesta, te donelo dodatnih 32 milijarde dolara poreza državama. Kada se softver piratizuje, nema stvaranja nove vrednosti, nema inovacije, pa samim tim ni razvoja, navodi Kojić.
BSA u Srbiji radi već 12 godina, i dobar deo aktivnosti ovog svetskog udruženja najvećih proizvođača softvera odnosi se na prevenciju i edukaciju, kako bi se podigla svest javnosti o važnosti upotrebe pravilno licenciranog softvera.
"Pad stope piraterije za tri odsto je ne samo veoma veliki uspeh za pojedinačno tržište, nego i skoro najviša ocenu koju takvo tržište može da dobije", kazao je Kojić.
On smatra da je, imajući u vidu dosadašnje trendove, malo verovatno da se dogodi veći pad stope piraterije.
"Ono što je bitno je da svako od nas razume i ozbiljno uzme u obzir posledice nekorišćenja licenciranog softvera", zaključio je on.