Plati samo ako hoćeš

Bez autora
Sep 14 2011

Vlada Srbije bi već naredne nedelje mogla da raspravlja o uredbi kojom bi se ograničili rokovi plaćanja svih institucija, ali i javnih preduzeća i firmi koje su u većinskom vlasništvu države. Međutim, ova uredba, bar zasada, ne predviđa nikakve sankcije, jer prema tumačenjima predlagača, kazne za kašnjenje u plaćanju može da reguliše samo zakon. Tako će, prema sadašnjem rešenju, državnim firmama i institucijama, zapravo, biti preporučeno da izvrše plaćanje u roku od 60 dana, ”u skladu sa svojim mogućnostima”. Prema dostupnim podacima, javna preduzeća i firme u većinskom vlasništvu države baš i nisu u prilici da ispoštuju ovu preporuku. Analiza dugovanja i neizmirenih potraživanja deset najvećih republičkih javnih preduzeća, koje je sačinilo Ministarstvo finansija, pokazuje da trenutno ove firme duguju 51,1 milijardu dinara. To predstavlja 1,8 odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda zemlje. U isto vreme, ove kompanije ne mogu da naplate čak 178,7 milijardi dinara (1,7 milijardi evra), odnosno skoro 5,5 odsto BDP.

Plati samo ako hoćešVlada Srbije bi, kako saznaju ”Novosti”, već naredne nedelje mogla da raspravlja o uredbi kojom bi se ograničili rokovi plaćanja svih institucija, ali i javnih preduzeća i firmi koje su u većinskom vlasništvu države.

Međutim, ova uredba, bar zasada, ne predviđa nikakve sankcije, jer prema tumačenjima predlagača, kazne za kašnjenje u plaćanju može da reguliše samo zakon! Tako će, prema sadašnjem rešenju, državnim firmama i institucijama, zapravo, biti preporučeno da izvrše plaćanje u roku od 60 dana, ”u skladu sa svojim mogućnostima”.

Prema dostupnim podacima, javna preduzeća i firme u većinskom vlasništvu države baš i nisu u prilici da ispoštuju ovu preporuku. Analiza dugovanja i neizmirenih potraživanja deset najvećih republičkih javnih preduzeća, koje je sačinilo Ministarstvo finansija, pokazuje da trenutno ove firme duguju 51,1 milijardu dinara. To predstavlja 1,8 odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda zemlje. U isto vreme, ove kompanije ne mogu da naplate čak 178,7 milijardi dinara (1,7 milijardi evra), odnosno skoro 5,5 odsto BDP!

U takvoj situaciji teško je verovati da će menadžeri ovih firmi pronaći bilo kakav prostor za veću disciplinu pri izmirenju obaveza koje imaju po ugovorenim poslovima. Inače, prateći obavezu harmonizacije našeg zakonodavstva sa evropskim, država će u narednom periodu ipak biti u obavezi da donese adekvatne mere kojima bi se obezbedili uslovi za veću likvidnost privrede. A, evropska direktiva je, između ostalog, da doneta pravila o izmirenju obaveza između privrednih subjekata moraju da predvide rok, kamatu za kašnjenje, kao i postupke obeštećenja.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik