Tema - Bosna i Hercegovina

Poluprazne hladnjače zbog nestašice malina

Ova teška situacija posljedica je, kako kažu, dugogodišnjeg nedostatka podrške malinarstvu u Srpskoj, kao i izazova koje su proizvođači i otkupljivači imali zbog suše i nestabilnih cijena. Dok Srbija pruža pomoć svojim hladnjačarima, proizvođači i otkupljivači u Srpskoj, odnosno BiH, sve više trpe zbog nedostatka podrške institucija.

Vlasnik jedne od najvećih hladnjača u Srpskoj "Agro dr" Petko Rankić istakao je za "Glas" da je situacija u malinarstvu ove godine katastrofalna, a da se razlika u otkupnoj cijeni u odnosu na Srbiju sve više smanjuje, pa čak i prevazilazi.

- U Srbiji se za prvu klasu maline izdvaja oko devet maraka, za drugu pet, a za treću četiri marke. Kod nas je minimalna cijena 6,5 KM po kilogramu. To nije zvanična cijena, ona može biti i veća, ali manja sigurno neće, jer tržište diktiraju zemlje iz okruženja - rekao je Rankić.

On dodaje da je godina za malinu bila izuzetno loša, uglavnom zbog suše.

- Već na samom početku sve je krenulo loše. Prinosi su mali, kvalitet uglavnom drugorazredni. Berba je pri kraju, ali nema se šta otkupiti - kazao je on.

Dodao je da je prije pet - šest godina otkupljivao i do 1.500 tona, dok ove godine neće uspjeti ni 500 tona, jer ljudi masovno odustaju od proizvodnje.

- Institucije su se potpuno oglušile. Mi, hladnjačari, kad odemo u minus, niko nam ne nadoknadi ništa. Samo prošle godine izgubio sam 2,8 miliona KM, jer sam proizvođačima plaćao 8,5 KM, a izvozio po dva evra – istakao je Rankić, dodajući da u Srbiji hladnjačari dobijaju osam odsto podrške, što je dovoljno da se pokriju gubici.

Ističe da trenutno prodaju maline odlaže u nadi da će cijena porasti, jer da bi pokrili troškove, proizvođači je ne mogu dati ispod 5,5 evra po kilogramu.

- Proizvođačima u međuvremenu dajemo avans za pokrivanje osnovnih troškova, a ostatak isplaćujemo nakon mjesec, kada se formira konačna cijena. Još nismo izmirili sva dugovanja iz prethodnih godina. Bez podrške države malinarstva za nekoliko godina neće biti - upozorava on.

Slična situacija je u zvorničkoj firmi "Ekonomik", koja se takođe bavi otkupom malina. Vlasnik Dragan Milovanović kaže da ove godine nije uspio da otkupi ni trećinu od planiranog.

- Zvaničnu cijenu još nismo odredili. Isplaćujemo akontacije, a sve zavisi od svjetskog tržišta. Stranci nisu zainteresovani za skupu robu, a mi smo prinuđeni da platimo skupo – priča Milovanović, koji malinu otkupljuje sa područja Bratunca, Skelana, Milića i Srebrenice.

Predsjednik UO Udruženja "Vilamet" Ivan Stojanović tvrdi da su otkupljivači svojim niskim cijenama u potpunosti uništili domaće proizvođače.

- Uz to godina je teška, suša je smanjila prinos i do 50 odsto. Iako je list stradao, kvalitet maline je dobar. Mnogi nisu na vrijeme primijenili agrotehničke mjere, pa skoro da nisu ni imali roda - kaže Stojanović.

On naglašava da se berba maline završava, ostale su još jesenje sorte i kupina, ali i da tu nema mnogo nade da će biti bolje.

- Bez jasne agrarne politike, subvencija i edukacije proizvođača nećemo imati ni malinara ni maline - poručuje Stojanović.

Edukacija

Prema riječima Dragana Milovanovića, bez nauke nema ni roda ni prinosa.

- Proizvođači često misle da znaju sve, ali bez edukacije i sistemske podrške nema napretka, a samo modernim pristupima i stručnim savjetima mogu se poboljšati prinosi i očuvati održivost proizvodnje - rekao je Milovanović.