Statistika, mimo subjektivnog osećaja većine građana, pokazuje da je kupovna moć u septembru u Srbiji - porasla, doduše minimalno. Za pokriće prosečne potrošačke korpe trebalo je 1,12 prosečnih zarada, koja je bez poreza i doprinosa, u septembru iznosila 34.570 dinara. Od minimalne korpe joj je još ostao i “kusur”, pošto je za nju bilo potrebno 0,71 prosečne zarade. Za pokriće prosečne potrošačke korpe, mesec ranije, trebalo je 1,13 zarada, a za pokriće minimalne korpe 0,72. Računica kaže da je prosečni građanin Srbije u septembru zaradio 1,8 odsto nominalno, a 0,8 odsto realno, veću platu. Prosečna korpa je “poskupela” 0,6 odsto u odnosu na avgust i vredela je - 38.596 dinara. Minimalna je “teža” 0,9 odsto u odnosu na avgust i iznosila je 24.590 dinara.
Statistika, mimo subjektivnog osećaja većine građana, pokazuje da je kupovna moć u septembru u Srbiji - porasla, doduše minimalno.
Za pokriće prosečne potrošačke korpe trebalo je 1,12 prosečnih zarada, koja je bez poreza i doprinosa, u septembru iznosila 34.570 dinara. Od minimalne korpe joj je još ostao i “kusur”, pošto je za nju bilo potrebno 0,71 prosečne zarade. Za pokriće prosečne potrošačke korpe, mesec ranije, trebalo je 1,13 zarada, a za pokriće minimalne korpe 0,72.
Računica kaže da je prosečni građanin Srbije u septembru zaradio 1,8 odsto nominalno, a 0,8 odsto realno, veću platu. Prosečna korpa je “poskupela” 0,6 odsto u odnosu na avgust i vredela je - 38.596 dinara. Minimalna je “teža” 0,9 odsto u odnosu na avgust i iznosila je 24.590 dinara.
Zatečeni najavama, delom i ostvarenih, poskupljenja potrošači Srbije verovatno nisu primeteli ovo, mada minimalno, poboljšanje kupovne moći. Istovremeno, prateći sezonu, kako piše u saopštenju Ministarstva trgovine, malo je promenjen i izbor namirnica koje su se u korpi našle.
- Pod uticajem sezone, u septembru je promenjena struktura obe potrošačke korpe - navode u Ministarstvu trgovine.
- Tako su iz obe isključeni cvekla i breskve, uz kajsije u prosečnoj, a uključeno je grožđe, uz šljive u prosečnoj.
Istovremeno, u obe korpe smanjena je količina lubenica i piva, uz kiselu vodu u minimalnoj i krastavac u prosečnoj, a povećana količina boranije i paprika, uz pasulj i paradajz u minimalnoj, odnosno jabuke u prosečnoj.
Mi te promene u prosečnoj septembarskoj korpi, međutim, nismo uspeli da vidimo. U njoj je i u septembru ostalo 25 kilograma lubenice. Za četvoročlanu porodicu je, s druge strane, primera radi, predviđeno 500 grama limuna.
Računica potrošačke korpe verovatno se neće poklopiti sa iskustvom domaćica koje, ujesen, na trpezi vole paprike.
Statističari računaju da je prosečnom domaćinstvu potrebno tri kilograma ove namirnice mesečno. Godinu ranije, u septembru 2009. godine, u potrošačkoj korpi ih je bilo dva kilograma više. Kalkulator će izneveriti i ljubitelje paradajza, jer statistika priznaje šest kilograma ovog povrća za porodicu. Porodici je ovog septembra dovoljno dva kilograma boranije, pola kilograma manje nego lane. S druge strane, povećana je količina krastavca, sa tri na četiri kilograma. U prosečnoj korpi je i 12 kilograma krompira.
Mesa i mesnih prerađevina predviđeno je ukupno 12,7 kilograma - tačno 423 grama po danu za čitavu porodicu. Nutricionisti bi mogli da zamere i slabu zastupljenot ribe - svega dva kilograma svežeg šarana i pola kilograma sardine u ulju za četvoro ljudi, za čitav mesec. Gledano u zbiru prosečna korpa je u septembru za tačno 236 dinara skuplja od avgustovske, a 2.611 dinara skuplja nego lane.
Za pokriće prosečne potrošačke korpe u septembru prošle godine trebalo je 1,15 prosečne plate, a za pokriće minimalne korpe bilo je dovoljno 0,74 prosečne plate.
Cene
Mesečni rast potrošačkih cena u septembru 2010. godine bio je 1,3 odsto, a u odnosu na septembar prošle godine - 7,7 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga, najveći mesečni rast cena imali su hrana i bezalkoholna pića (dva odsto), obrazovanje (1,8 odsto), restorani i hoteli (1,7odsto), alkoholna pića i duvan (1,3 odsto) i nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje (jedan odsto).