Čak 32 milijarde dinara biće manja naplata poreza na dodatu vrednost u odnosu na budžetski plan, stoji u rebalansu budžeta za ovu godinu. Ipak, ovaj pad ne ukazuje na rast sive ekonomije i izbegavanje plaćanja poreza, kako se prvobitno čini, već naprotiv - pokazuje da je poreska disciplina, bar kada je o naplati PDV-a reč, na istom nivou kao i lane. Da nije reč o komplikovanoj matematici već o jednostavnoj računici, ukazao je Fiskalni savet. On je, u svojoj analizi, podsetio da su tvorci budžeta za 2014. godinu, kada su ga sastavljali još protekle jeseni, računali da će ova godina da nam ekonomski bude mnogo bolja u pogledu privrednog rasta. Uz to, računali su i sa višom inflacijom. Realnost je pokazala da umesto privrednog rasta imamo pad, dok je i inflacija prepolovljena. Sve to rezultira manjom osnovom za naplatu PDV-a.
Čak 32 milijarde dinara biće manja naplata poreza na dodatu vrednost u odnosu na budžetski plan, stoji u rebalansu budžeta za ovu godinu. Ipak, ovaj pad ne ukazuje na rast sive ekonomije i izbegavanje plaćanja poreza, kako se prvobitno čini, već naprotiv - pokazuje da je poreska disciplina, bar kada je o naplati PDV-a reč, na istom nivou kao i lane.
Da nije reč o komplikovanoj matematici već o jednostavnoj računici, ukazao je Fiskalni savet. On je, u svojoj analizi, podsetio da su tvorci budžeta za 2014. godinu, kada su ga sastavljali još protekle jeseni, računali da će ova godina da nam ekonomski bude mnogo bolja u pogledu privrednog rasta. Uz to, računali su i sa višom inflacijom. Realnost je pokazala da umesto privrednog rasta imamo pad, dok je i inflacija prepolovljena. Sve to rezultira manjom osnovom za naplatu PDV-a.
Ekonomista Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu ističe da je ocena Fiskalnog saveta tačna.
- Svako bi mogao da je proveri jednostavnom računicom - kaže Arsić za „Novosti“.
- Prihodi od PDV u ovoj godini u osnovi prate kretanje realnog BDP i inflacije, a čak rastu i nešto brže od njih zbog povećanja niže stope PDV krajem prošle godine. Međutim, prihodi od PDV i akciza su znatno niži od planiranih, jer je Vlada prilikom planiranja budžeta za ovu godinu računala na realni rast BDP od jedan odsto, na inflaciju od 5,5 odsto, kao i na dodatne prihode od oko 18 milijardi dinara po osnovu suzbijanja sive ekonomije. Umesto toga u ovoj godini BDP će realno opasti za jedan odsto, dok će inflacija iznositi oko 2,5 odsto. Takođe, prihodi od suzbijanja sive ekonomije će biti znatno niži od planiranih, jer tokom prve polovine godine, verovatno iz političkih razloga, nisu preduzimane nikakve mere za suzbijanje sive ekonomiije, pa je ona u tom periodu čak i povećana.
Za razliku od PDV-a, sa akcizama je nešto drugačija priča. Rebalansom budžeta očekuje se manja naplata javnih prihoda od akciza za ukupno 16,4 milijarde dinara, i to je, uglavnom, rezultat povećanja sive ekonomije, posebno u delu akciza na duvanske proizvode.
Fiskalni savet navodi da su primećena dva trenda u prikupljanju akciza.
- Jedan je nešto veći rast prikupljenih akciza na naftne derivate od kretanja poreske osnovice, što ukazuje na to da je siva ekonomija na tržištu naftnih derivata u 2014. umanjena, ali je prisutan i trend snažnog podbacivanja priliva od akciza na duvanske proizvode što ukazuje na dalji rast sive ekonomije na ovom tržištu - ukazuje Fiskalni savet.
Trećina mimo zakona
Partner u poresko-pravnom odeljenju revizorske kuće KPMG u Srbiji, Igor Lončarević, ističe da se, prema podacima Odbora za borbu protiv sive ekonomije Američke privredne komore u Srbiji, skoro 30 odsto ekonomske aktivnosti odvija u sivoj zoni.
- Taj deo ekonomije predstavlja nelojalnu konkurenciju delu privrede koji uredno izmiruje svoje poreske obaveze. Posledično, uzrok pada naplate akciza i PDV jednim delom treba tražiti i u sivoj ekonomiji - ukazuje Lončarević.