Poskupljuju krediti

Bez autora
Jun 19 2011

Krediti u Srbiji biće sve skuplji, a banke će u narednom periodu ulagati u kratkoročne državne hartije od vrednosti. Bankarska industrija će se uzdržati od novih kreditnih aktivnosti i da će kupovati hartije od vrednosti sa rokom dospeća do šest meseci. Predstojeća obaveza mnogih banaka da se dokapitalizuju enormno povećaće cenu kredita na tržištu. Ako Narodna banka Srbije bude insistirala na sprovođenju "Bazela 2" krajem ove godine, to će, prema procenama, angažovati još oko 500 miliona evra u vidu dokapitalizacije banaka. To znači da će prinos banaka na akcijski kapital biti još niži i njihovi vlasnici će se pitati zašto bi ulagali u te banke. Zato u ovom poslu treba biti obazriv. Kada je reč o podizanju obaveznog učešća kod komercijalnih kredita, za koje se zalaže NBS, a protivi mu se Vlada Srbije, smatra se da obe institucije treba da se dogovore, ali ne preko medija. Niko ne bi ugrozio finansijski sistem da je učešće za stambene kredite ostalo nepromenjeno.

Poskupljuju kreditiKrediti u Srbiji biće sve skuplji, a banke će u narednom periodu ulagati u kratkoročne državne hartije od vrednosti - smatra dr Đorđe Đukić, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta.

- Mislim da će se bankarska industrija uzdržati od novih kreditnih aktivnosti i da će kupovati hartije od vrednosti sa rokom dospeća do šest meseci - ističe profesor Đukić.

On podseća i da će predstojeća obaveza mnogih banaka da se dokapitalizuju enormno povećati cenu kredita na tržištu.

- Ako Narodna banka Srbije bude insistirala na sprovođenju "Bazela 2" krajem ove godine, to će, prema procenama, angažovati još oko 500 miliona evra u vidu dokapitalizacije banaka - objašnjava Đukić.

- To znači da će prinos banaka na akcijski kapital biti još niži i njihovi vlasnici će se pitati zašto bi ulagali u te banke. Zato u ovom poslu treba biti obazriv.

Kada je reč o podizanju obaveznog učešća kod komercijalnih kredita, za koje se zalaže NBS, a protivi mu se Vlada Srbije, profesor Đukić smatra da obe institucije treba da se dogovore, ali ne preko medija:

- Niko ne bi ugrozio finansijski sistem da je učešće za stambene kredite ostalo nepromenjeno.

Inače, bankari u Srbiji smatraju da se poslovno okruženje znatno promenilo u odnosu na period pre ekonomske krize i da se teško može očekivati da novac u skorije vreme bude dostupan kao pre krize. Naprotiv, biće skuplji i moći će da se dobije pod znatno nepovoljnijim uslovima.

Najveći

Prva u Srbiji na listi deset najvećih banaka po aktivi je Banka Inteza. Slede Komercijalna banka, Eurobanka EFG, Rajfajzen i Unikredit banka.

Kada je reč o osiguranju, na prvom mestu, po ovom kriterujumu, nalazi se "Dunav osiguranje". Slede "Delta Đenerali", DDOR Novi Sad, "Viner štetiše osiguranje" i "Grave osiguranje".

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik