U godini u kojoj se najavljuju manja proizvodnja i privredni rast, Ministarstvu ekonomije smanjen je budžet. Praktično, nema novca da se subvencionišu pozajmice privredi. Privrednici upozoravaju da bi to moglo dodatno da ugrozi opstanak firmi. Koliko je to bilo povoljno, najbolje pokazuju kamate, na komercijalne kredite oko 11, a na subvencionisane od četiri do pet procenata. Naravno, u poređenju sa Evropskom unijom, one su i dalje visoke. Država je u poslednje tri godine plasirala 2,8 milijardi evra subvencionih kredita za likvidnost. Sada kada ih nema, privreda se mora razduživati sa 11 odsto kamate i to će izazvati opšti pomor, nelikvidnost i nesolventnost preduzeća. To može da se kompenzuje. Treba da se napravi reforma sistema i to će dramatično da poboljša krvnu sliku privrede, od ukidanja nepotrebnih propisa i finansijskih zahteva koje imaju i lokalne samouprave.
Iduće godine neće biti subvencionisanih kredita za privredu. Ekonomisti upozoravaju da se, bez jeftinih kredita, dovodi u pitanje opstanak velikog broja firmi.
U godini u kojoj se najavljuju manja proizvodnja i privredni rast, Ministarstvu ekonomije smanjen je budžet. Praktično, nema novca da se subvencionišu pozajmice privredi. Privrednici upozoravaju da bi to moglo dodatno da ugrozi opstanak firmi.
Koliko je to bilo povoljno, najbolje pokazuju kamate, na komercijalne kredite oko 11, a na subvencionisane od četiri do pet procenata. Naravno, u poređenju sa Evropskom unijom, one su i dalje visoke.
"Država je u poslednje tri godine plasirala 2,8 milijardi evra subvencionih kredita za likvidnost. Sada kada ih nema, privreda se mora razduživati sa 11 odsto kamate i to će izazvati opšti pomor, nelikvidnost i nesolventnost preduzeća", rekao je predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Milan Knežević.
Predsednik Udruženja korporativnih direktora Toplica Spasojević kaže da to može da se kompenzuje.
"Mi treba da napravimo reformu sistema i to će dramatično da poboljša krvnu sliku privrede, od ukidanja nepotrebnih propisa i finansijskih zahteva koje imaju i lokalne samouprave", rekao je Spasojević.
Ovakav budžet rezultat je kompromisa, odgovor je ministra ekonomije Nebojše Ćirića na to što nema novca za subvencije kredita.
"Što se tiče jeftinijeg finansiranja, nakon sastanka privrednika, bankara i predsednika napravljen je dogovor da se nađe način da se poveća obim finansiranja i to je maksimum koji smo sada mogli da uradimo", rekao je Ćirić.
Taj maksimum, kažu ekonomisti, nije dovoljan jer banke i sada imaju novca, ali su ga ove godine deset puta više pozajmljivale Vladi i javnim preduzećima, nego privredi.
"Veoma je visok rizik koje banke vide u plasmanima privredi i taj se rizik neće smanjivati. On će se povećavati i zato će položaj privrede biti jako težak", rekao je Ivan Nikolić sa Ekonomskog instituta.
Međutim, ni bankama neće biti lako jer je ovakva situacija mač sa dve oštrice, ukoliko se nastavi, sve više kompanija doći će u situaciju da prestane da otplaćuje kredite. Trenutno, sa otplatom kasni svako četvrto preduzeće.