Tema - Bosna i Hercegovina

Problem tekstilne industrije nije tržište, već manjak kadra

Tekstilna industrija u Srpskoj godinama je među značajnim izvoznim sektorima, posebno orijentisana ka tržištu Evropske unije. Međutim, odlazak radno sposobnog stanovništva i nedostatak obučenog kadra sve više dovode u pitanje održivost i širenje proizvodnje.

Vlasnik firme "Forte Flex" iz Gradiške Dejan Bjelobrk istakao je za "Glas" da je godina, kada je riječ o proizvodnji i potražnji, bila veoma dobra te da bi bili zadovoljni ukoliko i naredna bude na istom nivou.

- Bez obzira na sve turbulencije u svijetu, kod nas potražnja nije smanjena. Čak 90 odsto naših proizvoda završava u inostranstvu, a riječ je o madracima, nadmadracima, jastucima i bokspring krevetima - kazao je Bjelobrk, dodajući da je najveći problem nedostatak domaće radne snage.

On je naveo da su paralelno pokrenuli i poslove u metalnom sektoru, ali da je pitanje koliko će se moći širiti upravo zbog nedostatka radnika.

Slično kaže i vlasnik kompanije "Elite fashion" iz Teslića Zoran Vučić, koji ovu godinu ocjenjuje kao solidnu i neutralnu, uz optimistična očekivanja za narednu.

- Mi smo specifični proizvođači koji se bavi automatizacijom u tekstilu i opslužujemo tekstilnu i obućarsku industriju kroz radne aplikacije i ambleme. Da nije stranog tržišta, ne bismo opstali, jer je unazad pet godina skoro 100 naših kupaca u BiH zatvorilo firme - rekao je Vučić.

On ističe da tržište nije problem, već nedostatak stručnog kadra te da su mašine i podsticaji danas najmanja prepreka.

- Imamo dobru podršku Vlade RS za nove tehnologije, ali čovjek je postao najveći problem. Ne isključujem mogućnost da će firme u ovoj branši morati da angažuju strane radnike - naglasio je Vučić, dodajući da trenutno ima ugovorene poslove na tri i pet godina.

Vlasnik i direktor teslićkog preduzeća "Divos" Budimir Smiljić kaže da je ovo jedna od najtežih godina od osnivanja firme unazad deset godina, ali da očekuje da će naredna biti bolja.

- Zapošljavamo 126 radnika, što je naš maksimum. Ove godine smo uložili oko 200.000 KM u mašine i proizvodnju, ali je problem nedostatak obučenih ljudi. Svakog dana nam u prosjeku nedostaje oko 25 radnika, uglavnom zbog bolovanja - naveo je Smiljić.

Dodaje da firma radi za slovenačku kompaniju, sa kojom ima ugovor do 2028. godine i da 100 odsto proizvodnje izvozi na tržište EU.

- Prije deset godina na jedan oglas javljalo se više od 600 ljudi, a danas se ne prijavi ni pet - istakao je Smiljić.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević ocjenjuje da su u tekstilnoj industriji ove godine zabilježeni pozitivni procesi i stabilizacija tržišta.

- Tekstilna industrija u Srpskoj uspjela je da pronađe svoje mjesto na tržištu zahvaljujući upornosti, poštovanju rokova i konkurentnim cijenama, iako su im konkurencija zemlje Azije, Bugarska i Albanija - kazao je Pazurević.

On upozorava da će nedostatak radne snage i u narednim godinama biti ključni problem.

- Na tržištu rada više nemamo ljude sa znanjem i iskustvom. Kvalitetan radnik u tekstilu postaje nakon najmanje sedam godina intenzivnog rada. Bez kvaliteta, produktivnosti i ispunjenih normi nema napretka - poručio je Pazurević.

Domaći kupci

Za razliku od izvozno orijentisanih firmi, direktor kompanije "Textil LT" iz Bijeljine Igor Trifković kaže da se kriza osjetila kod domaćih kupaca.

- Ove godine smo radili više za manje para, zbog rasta troškova. Iako je godina bila nešto bolja od prethodne, manje je novca u opticaju, što se osjetilo kod domaćeg stanovništva, jer naše proizvode plasiramo uglavnom na domaćem tržištu - rekao je Trifković.