Rasipanje energije

Bez autora
Mar 06 2011

Energija curi napolje zbog dotrajale stolarije i pozora koji ne dihtuju. Zimi je teško zagrejati, a leti rashladiti prostoriju. Takvi prozori na kućama, stanovima, u poslovnim prostorima u Srbiji su česta slika. Čitava gradnja do 80-ih godina prošlog veka zahteva obnovu. Oko 75 odsto zgrada ima nedovoljnu ili nikakvu izolaciju, gde su zamenom prozora moguće uštede čak i do 80 procenata. To su stari prozori koji su već dotrajali i isušili se. Gubici energije su veći i ukoliko su zgrade izložene vetrovima, a zavisi i od vrste grejanja. Zamena prozora sa ugradnjom u stanu od 60 kvadrata košta i do 80 hiljada dinara. Analize pokazuju da se, na računima za struju ili grejanje, taj posao isplati za otprilike pet godina.

Rasipanje energijeZamena starih prozora prvi korak u procesu uštede energije u domaćinstvima, poručuju energetski stručnjaci. Za ovu godinu najavljeno osnivanje fonda za energetsku efikasnost, kako bi građani lakše podneli taj trošak.

Energija curi napolje zbog dotrajale stolarije i pozora koji ne dihtuju. Zimi je teško zagrejati, a leti rashladiti prostoriju. Takvi prozori na kućama, stanovima, u poslovnim prostorima u Srbiji su česta slika. Čitava gradnja do 80-ih godina prošlog veka zahteva obnovu.

"Oko 75 odsto zgrada ima nedovoljnu ili nikakvu izolaciju, gde su zamenom prozora moguće uštede čak i do 80 procenata. To su stari prozori koji su već dotrajali i isušili se", kaže Dimitrije Lilić iz Agencije za energetsku efikasnost Srbije.

Gubici energije su veći i ukoliko su zgrade izložene vetrovima, a zavisi i od vrste grejanja.

Zamena prozora sa ugradnjom u stanu od 60 kvadrata košta i do 80 hiljada dinara. Analize pokazuju da se, na računima za struju ili grejanje, taj posao isplati za otprilike pet godina.

"Kupovna moć je toliko opala da će se ljudi teško samostalno odlučivati na ovakav korak, ukoliko nisu na neki način dodatno stimulisani", smatra Maja Todorović, profesorka Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Osnivanje fonda za energetsku efikasnost

Srbija u ovoj godini, koja je proglašena godinom energetske efikasnosti, osniva i fond za energetsku efikasnost.

Banke već daju kredite za tu namenu, a u Vladi najavljuju i subvencije. U saradnji sa Agencijom i nevladinim sektorom, pokrenute su i brojne akcije kako bi lokalne samouprave olakšale građanima taj posao.

"Skoro sve opštine i gradovi su odredili energetsku efikasnost kao jedan od svojih prioriteta, a naprednije sredine već imaju energetske menadžere i sprovode mere u oblasti energetske efikasnosti. Rezultati pokazuju da su uštede veoma velike, tako da mogu deo svog budžeta da preusmere na neke druge stvari", ističe Ana Bovan iz Centralnoevropskog foruma za razvoj.

Analize beogradskog Mašinskog fakulteta pokazuju da na srpskom tržištu ima kvalitetne stolarije od raznovrsnih materijala.

Proizvođači se, kažu na fakultetu, sve više pridržavaju standarda koje u toj oblasti propisuje Evropska unija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik