Rata kredita u švajcarcima skočila više od 60 odsto

Bez autora
Apr 27 2011

Rate za stambeni krediti u francima su u poslednje tri godine, pretvoreno u dinare, skočile preko 60 odsto. Jedini način da se klijent izvuče iz ove pozajmice je da reindeksira kredit u evre, ali neke banke to naplaćuju od 1 do 2 odsto vrednosti kredita, pa izlazak iz duga u švajcarcima može da košta i više od 1.000 evra. Prelazak u evre zbog katastrofalnog kretanja kursa može da bude bolan, jer uprkos višegodišnjem vraćanju kredita glavnica pretvorena u evre će biti veća nego na početku otplate. Zbog toga treba dobro razmisliti da li se reindeksiranje isplati. Takođe, ono što mnogi ne znaju jeste da je konverzija kredita u evre jednaka refinansiranju istog. Dakle, procedura za konverziju je skoro identična novom zahtevu za stambeni kredit, samim tim dodatni troškovi su svakako neizbežni. Takođe, ostaje i jedan veliki problem - nestabilnost kursa evra i ponovno proživljavanje iste situacije kao sa frankom, što niko ne može da garantuje da se neće dogoditi, a većina banaka konverziju dozvoljava samo jednom u toku otplate kredita.

Rata kredita u švajcarcima skočila više od 60 odstoRate za stambeni krediti u francima su u poslednje tri godine, pretvoreno u dinare, skočile preko 60 odsto...

Jedini način da se klijent izvuče iz ove pozajmice je da reindeksira kredit u evre, ali neke banke to naplaćuju od 1 do 2 odsto vrednosti kredita, pa izlazak iz duga u švajcarcima može da košta i više od 1.000 evra.

Prelazak u evre zbog katastrofalnog kretanja kursa može da bude bolan, jer uprkos višegodišnjem vraćanju kredita glavnica pretvorena u evre će biti veća nego na početku otplate. Zbog toga treba dobro razmisliti da li se reindeksiranje isplati.

- Takođe, ono što mnogi ne znaju jeste da je konverzija kredita u evre jednaka refinansiranju istog. Dakle, procedura za konverziju je skoro identična novom zahtevu za stambeni kredit, samim tim dodatni troškovi su svakako neizbežni. Takođe, ostaje i jedan veliki problem - nestabilnost kursa evra i ponovno proživljavanje iste situacije kao sa frankom, što niko ne može da garantuje da se neće dogoditi, a većina banaka konverziju dozvoljava samo jednom u toku otplate kredita - kažu na specijalizovanom sajtu Banke.online.

Banke za one koji su u problemu, a takvih je mnogo jer plate u protekle tri godine nisu rasle, nude i produženje perioda otplate do 30 godina, ukoliko prilikom dospeća poslednje rate klijent nema više 70 godina, odobravanje 12 meseci grejs perioda, tokom kojeg se otplaćuje samo kamata ili prebacivanje neizmirenog duga na glavnicu.

- Uvek govorim klijentima da izbegavaju zaduživanje u švajcarcima jer je to najstabilnija evropska valuta. Još ako se zna da se u vreme krize štampaju dolari i evri logično je da će švajcarac biti još jači od ove dve valute - rekao je nedavno za “24 sata” Ljubiša Jovanović iz Aik banke.

Na sve ovo treba dodati i činjenicu da se za euribor i libor u narednom periodu očekuje rast, pa bi mesečne rate i po tom osnovu mogle da skoče. Od 2005. do 2007. libor je varirao od tri do 5,5 odsto, u oktobru 2008. pao je na 3,7 odsto da bi krajem ove godine dotakao dno vredeći samo 0,4 odsto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik