Direktori javnih preduzeća prvi put u istoriji Srbije otvorili su vrata državnim revizorima kako bi kontrolisali trošenja sredstava u ovim firmama. Predvođeni Željkom Rnjakom, vrhovnim revizorom Sektora za javna preduzeća, kontrolori su prvo zakucali na vrata „Elektromreža Srbije”, „Skloništa Srbije” i „Transnafte”. Direktori velikih javnih preduzeća poput EPS-a i „Železnica”, na primer, bar zasad mogu da odahnu, jer zbog kadrovske ograničenosti, revizori ne mogu da počnu kontrolu velikih i glomaznih sistema. U veće sisteme državni kontrolori će ući sledeće godine. Prilikom izbora preduzeća u kojima će prve revizije biti obavljene, Savet DRI se rukovodio raspoloživim kadrovskim kapacitetima. Izabrana su preduzeća koja u svom sastavu nemaju veliki broj poslovnih jedinica. Reč je o jednom velikom i dva srednja preduzeća.
Direktori javnih preduzeća prvi put u istoriji Srbije otvorili su vrata državnim revizorima kako bi kontrolisali trošenja sredstava u ovim firmama.
Predvođeni Željkom Rnjakom, vrhovnim revizorom Sektora za javna preduzeća, kontrolori su prvo zakucali na vrata „Elektromreža Srbije”, „Skloništa Srbije” i „Transnafte”. Direktori velikih javnih preduzeća poput EPS-a i „Železnica”, na primer, bar zasad mogu da odahnu, jer zbog kadrovske ograničenosti, revizori ne mogu da počnu kontrolu velikih i glomaznih sistema.
U veće sisteme državni kontrolori će ući sledeće godine, kaže Radoslav Sretenović, predsednik Državne revizorske institucije (DRI).
– Prilikom izbora preduzeća u kojima će prve revizije biti obavljene, Savet DRI se rukovodio raspoloživim kadrovskim kapacitetima. Izabrana su preduzeća koja u svom sastavu nemaju veliki broj poslovnih jedinica. Reč je o jednom velikom i dva srednja preduzeća – objašnjava Sretenović i dodaje da su u obzir uzete informacije o poslovanju ovih javnih preduzeća kojima je institucija raspolagala.
Revizija, odnosno nacrti izveštaja o reviziji u ovim kompanijama, biće završeni do kraja godine. Rezultati će javnosti biti saopšteni u januaru 2011. godine, po završetku kompletne zakonske procedure. To podrazumeva i da predstavnici preduzeća koja su kontrolisana dostave svoje mišljenje na revizorski izveštaj. Tek posle toga biće sačinjen konačan revizorski izveštaj.
U prošlogodišnjoj prvoj reviziji budžeta, Državna revizorska institucija je (na osnovu revizije završnog računa budžeta republike za 2008. godinu) utvrdila da se milijarde dinara troše bez pokrića. Kontrolišući 14 ministarstava, tri uprave i Republičku direkciju za imovinu, revizori su otkrili niz prekršaja i zloupotreba trošenja novca iz državne kase.
Početkom februara ove godine državni revizor Radoslav Sretenović podneo je 19 prekršajnih prijava, iako po zakonu ima pravo i da podnese krivične prijave. Kako saznajemo, Prekršajni sud doneo je prvostepenu presudu po kojoj osuđeni bivši ministar Predrag Bubalo ima pravo žalbe. Bubalu je zbog nenamenskog trošenja sredstava izrečena novčana kazna od 50.000 dinara.
Kako saznajemo, on će svoje pravo žalbe i iskoristiti. Sa druge strane, prvostepeni sud je oslobodio optužbi ministra trgovine Slobodana Milosavljevića. Viši prekršajni sud sada odlučuje po žalbi Radoslava Sretenovića, državnog revizora. Sudske pozive primili su i ministri Nebojša Bradić, Žarko Obradović, Tomica Milosavljević, Goran Bogdanović, Oliver Dulić i Saša Dragin. Od bivših ministara, na tapetu državnog revizora (osim Bubala) našli su se i Vojislav Brajović, Zoran Lončar, Slobodan Samardžić, ali i Ivan Maričić, bivši direktor Uprave za trezor.