Evropska centralna banka (ECB) odlučila je u četvrtak da zadrži ključne kamate na postojećem nivou.
Kako je saopšteno, ovakva odluka je doneta jer je inflacija nastavila da pada, a pooštreni kreditni uslovi utiču na pad tražnje što obara rast cena na malo.
Savet ECB je naveo da je posvećen cilju da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od dva odsto i smatra da će trenutni nivo kamatnih stopa, ako se održavaju dovoljno dugo, značajno doprineti tim naporima. Njihova referentna kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja ostaje 4,5 odsto, a kamatna stopa na depozite četiri odsto.
Predsednica ECB-a Kristin Lagard izjavila je da postoji mogućnost da se sa ublažavanjem monetarne politike krene tokom leta i naglasila je da će odluka zavisiti od ekonomskih pokazatelja.
Podsećanja radi, i naša Narodna banka već mesecima drži referentnu kamatu na 6,5 odsto očigledno prateći signale iz glavne evropske banke. Za dužnike to konkretno znači da im mesečni anuiteti za kredite odobrene u dinarima miruju, a to važi i za rate za stambene zajmove indeksirane u evropskoj valuti koje su zamrznute do kraja ove godine.
Zoran Grubišić, dekan Beogradske bankarske akademije, kaže da je odluka ECB bila očekivana.„Sada je pitanje kada će početi smanjivanje kamata. Ove godine sasvim sigurno, samo se ne može sa sigurnošću reći kada i za koliko. Preovlađuju mišljenja da će u prvoj polovini godine dominirati načelo opreznosti kako ne bi došlo do prebrzog monetarnog popuštanja. Očekivanja su da će pad kamata početi u drugoj polovini godine, i to nekoliko puta po 0,25 odsto. Kraj godine ćemo svakako dočekati s nižim kamatama nego što su sada na početku”, kaže Grubišić, dodajući da još ima puno rizika poput međunarodnih konflikata, neizvesnosti oko cene energenata i njihovog plaćanja koje ne mora više nužno da bude u dolarima.
Erste grupa pad kamatnih stope očekuje u drugom kvartalu 2024. godine.
„S obzirom na neizvesnosti u pogledu inflacije i ekonomskog trenda, očekivanja na tržištima formiraju se na nesigurnim osnovama. Ekonomski oporavak postaje ključna tema, dok centralne banke, poput ECB, razmatraju strategije upravljanja likvidnošću i potencijalna smanjenja kamatnih stopa”, navela je Erste grupa.
Iako se ekonomija suočava sa slabostima i opadajućom stopom inflacije, Evropska centralna banka pretpostavlja da će ove godine doći do ekonomskog oporavka, navode. Postoji rizik da bi kompanije mogle preneti povećanja zarada na potrošače, što bi moglo da uspori borbu protiv inflacije. Podaci kojima Erste grupa raspolaže ukazuju na to da ECB zbog toga nije ozbiljno zabrinuta. Trend usporavanja rasta zarada već se manifestovao u drugom i trećem kvartalu, a mesečni pokazatelji sugerišu nastavak tog trenda i u četvrtom kvartalu, rezultati su istraživanja.
Smatraju da odbor guvernera ECB tek treba da načelno otvori vrata za smanjenja kamatnih stopa na martovskoj sednici, a da o prvom smanjenju stopa odlučuje tek u junu. Očekuje se dodatno smanjenje u septembru, nakon čega bi usledila još dva smanjenja kamatnih stopa za po 25 baznih poena do kraja godine, odnosno, za ukupno 100 poena ove godine. Znači za jedan odsto. To bi konkretno podrazumevalo da, na primer, šestomesečni euribor sa sadašnjih 3,922 odsto bude na kraju godine tri odsto.S druge strane, Rafael Bostik, zvaničnik američkih Federalnih rezervi (FED), izjavio je da bi želeo da vidi više dokaza o kretanju inflacije ka ciljanom nivou od dva odsto pre nego što se krene sa ublažavanjem monetarne politike. Takođe je rekao da bi zvaničnici FED-a trebalo da budu oprezni u pogledu smanjivanja kamatnih stopa zbog prisustva neizvesnosti širom sveta. Bostik je naveo da ne očekuje prvo smanjenje kamatnih stopa FED-a sve do trećeg tromesečja ove godine.