Srbija bi do 2020. trebalo da proizvodi oko 90 odsto evropske i oko 10 odsto svetske proizvodnje litijuma. Otvaranje rudnika jadarita, iz koga se dobija litijum, u jadarskom basenu kod Loznice imaće veliki značaj za razvoj Srbije. Značaj će biti jednak onom koji je pre 100 godina za Srbiju imalo otvaranje rudnika u Boru. Taj rudnik mogao bi biti otvoren 2014. godine, a do kraja 2013. biće zaokružena istraživanja koja sprovodi jedna od najvećih svetskih kompanija u rudarstvu australijska firma Rio Tinto. Procenjeno je da Jadarski basen sadrži oko 220 miliona tona rude jadarit. Podstaknute dobrim rezultatom istraživanja u jadarskom basenu i druge kompanije istražuju litijum u Srbiji, na oko 15 istražnih polja u centralnom i istočnom delu zemlje i već ima naznaka da na još jednom istražnom polju u blizini Mionice i Valjeva može da se pronađe sličan mineral kao u jadarskom basenu. Na tom poslu moguće je zaposliti veliki broj ljudi, a iz jadarita može se dobiti litijum-karbonat, borna kiselina i natrijum sulfat, iz kojih se proizvode litijumske baterije za mobilne telefone, kompjutere i automobile na hibridni i električni pogon.
Srbija bi do 2020. trebalo da proizvodi oko 90 odsto evropske i oko 10 odsto svetske proizvodnje litijuma, rečeno je na Odboru za industriju Skupštine Srbije.
Očekuje se da će otvaranje rudnika jadarita, iz koga se dobija litijum, u jadarskom basenu kod Loznice imati veliki značaj za razvoj Srbije.
Značaj će biti jednak onom koji je pre 100 godina za našu zemlju imalo otvaranje rudnika u Boru, ocenio je savetnik u ministarstvu rudarstva Dušan Sajić.
Procenjeno je da bi taj rudnik mogao biti otvoren 2014. godine, a do kraja 2013. ćemo imati zaokružena istraživanja koja sprovodi jedna od najvećih svetskih kompanija u rudarstvu australijska firma Rio Tinto, rekao je Sajić i naveo da je procenjeno da Jadarski basen sadrži oko 220 miliona tona rude jadarit.
Podstaknute dobrim rezultatom istraživanja u jadarskom basenu i druge kompanije istražuju litijum u Srbiji, na oko 15 istražnih polja u centralnom i istočnom delu zemlje i već imamo naznake da na još jednom istražnom polju u blizini Mionice i Valjeva može da se pronađe sličan mineral kao u jadarskom basenu, dodao je Sajić.
Istakavši da je na tom poslu moguće zaposliti veliki broj ljudi, on je napomenuo da se iz jadarita može dobiti litijum-karbonat, borna kiselina i natrijum sulfat, iz kojih se proizvode litijumske baterije za mobilne telefone, kompjutere i automobile na hibridni i električni pogon.
Sajić je ukazao i da prema najnovijim istraživanjima Srbija ima značajne rezerve zlata, što je pokazalo istraživanje kanadske kompanije Avala Risorsis u istočnoj Srbiji u koje je do sada uloženo oko 20 miliona evra. Prema njegovim rečima, u Srbiji trenutno ima oko 100 istražnih polja za sve vrste mineralnih sirovina.
Predstavljajući Strategiju upravljanja mineralnim resursima Srbije do 2030. godine, profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Vladimir Pavlović je ponovio da bi u oblasti rudarstva do 2020. godine trebalo da bude uloženo oko tri milijarde evra i otvoreno nekoliko desetina hiljada novih radnih mesta.
Planirano je da Srbija do 2030. godine postane regionalni lider u rudarstvu i da taj sektor do 2020. učestvuje sa oko pet odsto u ukupnom BDP-u zemlje u odnosu na sadašnjih dva odsto, kazao je on i naveo da je plan i da godišnji prihod od rudarstva do 2020. godine iznosi oko četiti milijarde evra.
Pavlović je rekao da je predviđeno da u otvaranje novih kopova uglja bude uloženo oko 1,4 milijarde evra, u eksploataciju uljnih škriljaca, ukoliko se utvrdi ekonomska isplativost tog projekta, oko milijardu evra, a osim otvaranja rudnika litijuma, planirana je izgradnja novog rudnika uglja u Štavlju i nastavak ulaganje u geološka istraživanja.
Srbija će ubuduće značajniju pažnju posvetiti istraživanju i eksploataciji mineralnih resursa, nafte, gasa, bakra, cinka, nikla, uglja čije su rezerve dovoljne Srbiji za ceo ovaj vek, zaključio je Pavlović.