Srpska preduzeća duguju inostranstvu 9,3 milijarde evra

Bez autora
Mar 11 2014

Domaća preduzeća godinama su se zaduživala u inostranstvu, jer su dobijala povoljnije uslove. Krediti su bili znatno jeftiniji nego u zemlji. Prema podacima Narodne banke Srbije s kraja prošle godine, 2.012 domaćih privatnih firmi pozajmilo se van granica Srbije, u iznosu od 9,3 milijarde evra. Za razliku od velikog procenta nenaplativih kredita u zemlji, podataka da li i koliko naše kompanije kasne ili ne vraćaju uzete kredite van Srbije nema. Prema zvaničnim podacima, naše firme nisu u stanju da vrate oko 400 milijardi dinara uzetih pozajmica ili nešto više od 20 odsto. Bankari tvrde da je iznos loših kredita preduzeća duplo veći. Da bi došle do svog novca, banke mogu u krajnjem slučaju, kada iscrpe sve mere restrukturiranja dugova, da posegnu za aktiviranjem hipoteka. Ali, šta se događa ako naša kompanija nije u stanju da vrati uzeti kredit u inostranstvu?

Srpska preduzeća duguju inostranstvu 9,3 milijarde evraDomaća preduzeća godinama su se zaduživala u inostranstvu, jer su dobijala povoljnije uslove. Krediti su bili znatno jeftiniji nego u zemlji. Prema podacima Narodne banke Srbije s kraja prošle godine, 2.012 domaćih privatnih firmi pozajmilo se van granica Srbije, u iznosu od 9,3 milijarde evra. Za razliku od velikog procenta nenaplativih kredita u zemlji, podataka da li i koliko naše kompanije kasne ili ne vraćaju uzete kredite van Srbije nema.

Prema zvaničnim podacima, naše firme nisu u stanju da vrate oko 400 milijardi dinara uzetih pozajmica ili nešto više od 20 odsto. Bankari tvrde da je iznos loših kredita preduzeća duplo veći. Da bi došle do svog novca, banke mogu u krajnjem slučaju, kada iscrpe sve mere restrukturiranja dugova, da posegnu za aktiviranjem hipoteka. Ali, šta se događa ako naša kompanija nije u stanju da vrati uzeti kredit u inostranstvu?

Kako navode u NBS, privatna firma može da se u inostranstvu zaduži na osnovu ugovora o kreditu, koji je sa stranim kreditorom zaključila u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju.

- Prema tom propisu, privatna kompanija može da uvozi robu ili uslugu iz inostranstva na kredit (komercijalni zajam) kao i da na osnovu pozajmice prima devize na svoj devizni račun kod domaće banke (finansijski kredit) - navode u centralnoj banci.

- Kredit koji se ne koristi za plaćanje uvoza robe i usluga, privatna firma može otplatiti tek po isteku godinu dana od dana korišćenja. Izuzetak su finansijski krediti za finansiranje poljoprivrede i izvoza koji se mogu otplatiti kada isteknu tri meseca.

Prema podacima kojima raspolaže NBS, domaće privatne kompanije su se uglavnom zadužile kroz finansijske kredite koji su najvećim delom bili namenjeni za izmirivanje obaveza u zemlji. Dugovi naših firmi uglavnom su dugoročni sa prosečnim rokom otplate od sedam godina i 11 meseci, i sa počekom od dve godine i 10 meseci, uz prosečnu kamatu od oko 3,93 odsto. Više od trećine kredita (39 %) domaće privatne kompanije uzele su od stranog osnivača ili od povezanih lica u okviru iste grupe u inostranstvu.

- Prema raspoloživim podacima, domaće banke garantovale su za nešto više od trećine duga naših privatnih firmi za kredite van zemlje - kažu u NBS.

- Takođe, postoje i zajmovi koji su obezbeđeni garancijom drugih domaćih preduzeća ili stranih osnivača naših privatnih preduzeća, kao i krediti za koje nije ugovoreno sredstvo obezbeđenja.

Garancije i plaćanja

- U slučaju neizmirivanja ili neblagovremenog otplaćivanja kredita, dolazi do posledica koje su predviđene ugovorom o kreditu - kažu u NBS.

- Tako, na primer, aktiviraju se sredstva obezbeđenja, raskida se ugovor, obračunavaju se zatezne kamate, pokreće se spor pred nadležnim sudom...

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik