
Sukob na Bliskom istoku već se odražava na tržište energenata, a posljedice će, upozoravaju stručnjaci, uskoro osjetiti i građani Bosne i Hercegovine kroz rast cijena goriva, plina i druge robe.
Ekonomisti ističu da povećanje minimalnih plata i penzija ne može pratiti ovakve oscilacije, dok izostanak sistemskih mjera dodatno produbljuje rizik od pada životnog standarda.
Tokom marta moguć ozbiljan rast cijena
Milenko Stanič, ekonomista, kaže za „Nezavisne novine“ da zbog dešavanja na Bliskom istoku tokom marta može doći do ozbiljnog rasta cijena.
„Brzo se reaguje kada se povećaju berzanske cijene, a sporo kada je situacija drugačija. Nemamo robne rezerve i zbog toga bilo kakve oscilacije odmah osjetimo. Bilo bi korisno da u Savjet ministara Bosne i Hercegovine imamo mehanizam putem kojeg bi se moglo intervenisati kroz akcize, odnosno da se u ovakvim vremenima smanjuju akcize i pokuša ublažiti takav udar. Ovako smo blokirani i sve se prepušta distributerima da svjetsku cijenu, koja raste, odmah implementiraju i prenesu na maloprodaju“, kazao je Stanič.
Zemlje OPEK-a najavljuju povećanje proizvodnje
Ističe da su zemlje OPEK-a najavile značajno povećanje proizvodnje tokom aprila, ali čak i ako dođe do povećanja proizvodnje, udari koji će se desiti tokom marta već će ostaviti posljedice.
„Građane tokom marta očekuje znatan rast cijena naftnih derivata, a to će se sigurno preliti i na cijene sve ostale robe“, rekao je Stanič.
Kako je naveo, od početka ove godine već su primijećene više cijene svih proizvoda, a novi rast dodatno će se odraziti na životni standard građana.
Povećanje minimalne plate i penzija, ističe on, ne može pratiti ovakve poremećaje, posebno kada je riječ o ključnim proizvodima poput nafte i energenata.
„Ne postoji mogućnost da plate ni približno prate takve oscilacije cijena i, naravno, životni standard će padati. Građani će pokušati da to kompenziraju većim zaduživanjem, a vidimo da je nivo duga već oko 5.000 KM po stanovniku“, kazao je Stanič.
Pad životnog standarda neminovan
Dodaje da je pad životnog standarda neminovan ukoliko ne dođe do sistemskih mjera koje bi ublažile rast cijena.
Zbog sukoba na Bliskom istoku cijena plina skočila je za 75 odsto, kazao je za „Nezavisne novine“ Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, i istakao da se ide ka povećanju od 100 odsto, kako sada stvari stoje.
Dodao je da je u petak plin koštao 32 evra po megavat-satu, dok mu je sadašnja cijena 57 evra po megavat-satu.
„A što se tiče cijene nafte, ona je trenutno nešto preko 80 dolara po barelu“, kazao je Bečarević.
Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privredna komora Republike Srpske, kazao je za „Nezavisne novine“ da se skok cijena goriva u Srpskoj očekuje u narednih nekoliko dana.
Panična reakcija kupaca
„Primjetno je da je na tržištu izazvana panična reakcija kupaca i svi su potrčali da nabave derivate. To će dovesti do smanjenja zaliha, a u međuvremenu se povećava cijena derivata u nabavci“, kazao je Savić.
Ističe da se cijena litra dizela na benzinskim pumpama trenutno u Banjaluci kreće od 2,39 do 2,42 marke, dok će, kako kaže, nove cijene ići i više od 2,6 KM.
Svjetski analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada Ormuški moreuz mogla da izazove haos na evropskom tržištu plina i drastičan rast cijena.