Šumadijski festival rakije:Kako da nacionalni brend osvoji svet?

Bez autora
Dec 08 2025

Na šestom po redu Šumadijskom festivalu rakije u Kragujevcu učestvovalo je preko 40 destilerija iz cele Srbije i regiona.

Podaci govore da danas u našoj zemlji imamo oko 1350 destilerija, a to je dovelo do toga da se poveća i izvoz rakije koja polako zauzima svoje mesto uz svetski poznate brendove pića.

Kada se spoji viševekovna tradicija sa primenom novih tehnologija dobija se visoko kvalitetan proizvod koji osvaja različita tržišta. Danas je to srpska rakija čija se proizvodnja znatno promenila u poslednjih petnaestak godina.

"Mi dižemo proizvodnju u samoj zemlji i dižemo kvalitet i ono što nas najviše raduje je izvoz koji iz godine u godinu raste. Primera radi pre četiri godine izvoz je bio sedam miliona evra sada je oko 16 miliona evra, to su ovi poslednji podaci za 2024. godinu,  a ove očekujemo da bude i veći. Sada su sazreli uslovi da uđemo u jednu novu fazu proizvodnje, zaštita kvaliteta i geografskog porekla a sve u cilju osvajanja svetskog tržišta i jačanju rakije kao našeg nacionalnog brenda", izjavio je Aleksandar Janić iz Saveza proizvođača rakija Srbije.

Branko Popović, naučni savetnik Instituta za voćarstvo u Čačku, kaže:"Ono što najviše raduje jeste da se poverenje u voćne rakije domaćih potrošača vratilo. Podiže se i veliki broj destilerija i u odnosu na nekih petnaestak godina mi danas imamo oko 1 350 registrovanih destilerija koje danas postoje u Srbiji i koje se, zahvaljujući velikoj stručnosti, radu i opremi koju je država znatno finansirala, podižu iz godine u godinu."

Goran Mijailović,  predsednik udruženja "Šumadijska rakija", dodaje: "Prvi smo uradili geografsku oznaku za šumadijsku šljivovica i trenutno imamo dve destilerije koje su tu rakiju pustile u prodaju. Mi smo kada smo i osnovali udruženje imali tri neka glavna cilja, to je naravno zaštita geografske oznake, standardizacija proizvodnje voća i rakije i naravno radili smo na toj nekoj tržišnoj prepoznatljivosti regije".

Na šestom festivalu rakije u Kragujevcu najviše priznanja dodeljeno je destileriji Emperus iz Rače koja je i najveći izvoznik rakije u Srbiji i nalazi se na tržištu u čak 23 zemlje.

Aleksandar Senić, vlasnik ove destilerije, ističe: "Emeprus" ima svoje prvo zlatno pravilo koje glasi da u preradu može da uđe samo voće konzumnog kvaliteta. Drugo zlatno pravilo nam je da koštica ne sme u kljuk i zato dolazimo do toga da naše rakije ne mogu da budu gorke. Zatim ferementacija mora biti u potpunosti kontrolisana i zato imamo fermentore koji imaju dupli plašt i gde kontrolišemo temepraturu fermentacije u jednom celzijusu."

Nemanja Mladenović, vlasnik destilerije "Mladenović", govori o svojim proizvodima i priznanjima: "Srem je poznat po jabučastom voću i nekako smo navikli na to jabučasto voće i mislim da smo tehnologiju proizvodnje po prilično usavršili, a to su i prepoznali ocenjivači tako da eto dobili smo dve nagrade danas i to je baš lepo priznanje i srećan sam baš zbog toga."

Šumadija ima 26 destilerija, neki proizvođači su tek na početku i u procesu regstracije dok su drugi udarili temelje današnje proizvodnje.

Kragujevčanin Nemanja Obradović, pored rakije proizvodi i kutije za rakiju.

"Veoma često ljudi naručuju poklon kutije uz rakiju a mi često uradimo i personalizovano čime sve to dobije neki poseban pečat. Kutije proizvodimo od različitih materijala ali najviše ide drvo. Najčešći motivi su motivi Šumadije i Srbije", kaže on.

Aleksandar Kojić, vlasnik destilerije "Adut": "Proizvodimo od pet do šest hiljada litara godišnje. Orijentisani smo uglavnom na premijum kvalitet rakije tako da ne idemo na velike količine. Prvenstveno je tu glavna sirovina ali i pomno praćenje proizvodnih procesa, da se sve ispoštuje i da se isprati do kraja. Mislim da je naša rakija zaista postala brend ali takođe mislim da možemo još više da napredujemo u tome".

"Nekada na selu su ljudi proizvodili rakiju onako kako su mogli i sa onim što su imali i to su radili kad stignu. Sada se poštuju procedure proizvodnje kao što se recimo poštuju u proizvodnji viskija, konjaka i svih drugih pića. Tako je i za rakiju, koriste se određeni kvasci, fermentacija je kontrolisana, kazani su sada mnogo ozbiljniji, bavimo se naravno i hrastom i samim kvalitetom drveta koji se koristi za odležavanje tako da i to daje dodatni kvalitet", objašnjava Zoran Stevanović, vlasnik destilerije "Stari hrast".

Na Šumadijskom festivalu rakije predstavljena je i "Nacionalna inicijativa za unapređenje sektora proizvodnje rakije" koja obuhvata povezivanje svih resora koji su zaduženu za kompletni proces, od početka do finalnog proizvoda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik