Tema - Bosna i Hercegovina

U 2013. u BiH se nije desio ekonomski rast

Privreda Kantona Sarajevo je od početka 2014. godine u vrlo teškoj situaciji, te je potrebno snažnije zaštititi domaću proizvodnju, ozbiljnije pristupiti smanjenju administracije i rasterećenju privrede po osnovu poreza, doprinosa i drugih naknada, snažnije podsticati izvozno orijentirana preduzeća, te hitno pristupiti reformi javne uprave i socijalnog sektora.

To je istaknuto na proširenoj tematskoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) u četvrtak, a na kojoj su, osim članova Upravnog odbora, prisustvovali i predstavnici vlasti, jedan broj privrednih subjekata iz Kantona Sarajevo te predstavnici Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH i drugih relevantnih domaćih institucija.

Razmatran je dokument koji je sačinila Komora o stanju i problemima privrede u Kantonu Sarajevo u 2013. i na početku 2014. godine. Cilj izrade te analize i organiziranja tematske rasprave bio je da se, na osnovu prezentiranih podataka, što realnije ocijeni stanje u kojem se nalazi privreda Kantona Sarajevo i šire,  da bi se donijele adekvatne mjere na ublažavanju posljedica i otklanjanju problema u poslovanju izazvanih, između ostalog i ekonomskom krizom, političkom nestabilnošću te katastrofalnim elementarnim nepogodama koje su zadesile BiH, rečeno je Agenciji Fena u PKKS.

- Politička nestabilnost zemlje, nedovoljna pravna sigurnost, nepostojanje mehanizma koordinacije, nedostatak razvojnih strategija i direktnih stranih investicija, te spora realizacija kapitalnih investicija i dalje uveliko usporavaju potpuni izlazak iz ekonomske krize - istakao je Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

U 2013. u Bosni i Hercegovini se nije desio ekonomski rast, ali je došlo do djelimičnog zaustavljanja negativnih trendova iz proteklih kriznih godina.

Na početku tekuće godine u realnom sektoru Kantona Sarajevo bilježe se znaci negativnih ekonomskih kretanja na godišnjem nivou, a ogledaju se u padu industrijske proizvodnje, prometa u trgovini namalo, broja posjeta turista, te smanjenju broja zaposlenih.

Na drugoj strani, početak 2014. karakteriše rast proizvodnje i prodaje šumskih sortimenata, smanjenje nezaposlenosti, rast neto plaća te pad cijena.

Negativne promjene u prvom kvartalu 2014. godine zabilježene su u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo gdje je izvoz smanjen, a uvoz povećan u odnosu na prvi kvartal prethodne godine. Ovakva kretanja su uzrokovala smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom i povećanje deficita Kantona Sarajevo.

- Stanje u kojem se nalazi BiH nakon katastrofalnih poplava i pokretanja klizišta zahtijeva radikalne promjene u uslovima privređivanja u fiskalnoj politici, te pomoć iz inostranstva. Mnoge firme koje su u proteklom periodu pretrpjele velike štete neće biti u mogućnosti izmirivati svoje obaveze prema državi pa će se taj teret poreznih opterećenja prevaliti na ostale pravne subjekte što će dovesti do brojnih posljedica - kazao je Grebo.

Uvjeti privređivanja u Bosni i Herecegovini, pa tako i u Kantonu Sarajevo, kako je istaknuto u diskusiji, ne mogu se promijeniti nabolje sve dok su porezna opterećenja visoka. To je naročito evidentno kada je riječ o doprinosima na plaću i iz plaća, koji u oba bh. entiteta već prelaze 31 posto bruto plaće, a s dijelom koji direktno terete poslodavca i porezom na plaće  više od 45 posto bruto naknade za rad.

Privrednicima se nameću i druga fiskalna i parafiskalna opterećenja koja dolaze sa svih nivoa državnog organizovanja, a posebno s nivoa lokalne uprave gdje su privrednici prisiljeni plaćati razne takse.

Jedna od osnovnih mjera za rasterećenje privrede, istaknuta tokom rasprave, jeste reforma poreznog sistema, s naglaskom na porez na dodanu vrijednost.

Privrednici su se složili da je neophodno pokrenuti i mjere u borbi protiv galopirajućeg rasta nelikvidnosti privrednih subjekata, te pokušati osloboditi dio zarobljenih sredstava u neriješenim dužničko-povjerilačkim odnosima, putem multilateralne kompenzacije.