
Poslednjih godina, mobilni telefoni preuzeli su funkcije laptopova i desktop računara.
Pored toga, rastući trendovi informaciono-komunikacionih tehnologija su internet bankarstvo i onlajn kupovina, kao i sam internet koji se iz godine u godinu nalazi u sve više domaćinstava.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od informaciono-komunikativnih uređaja u domaćinstvima u Srbiji najzastupljeniji je mobilni telefon. U 2026. godini, 96,9 odsto domaćinstava posedovalo je mobilni telefon, što je za 1,1 procentni poen više u odnosu na 2025. godinu.
Televizor poseduje 95,1 odsto domaćinstava, za 0,4 procentnih poena manje nego 2025. godine, a 1,3 procentna poena manje u odnosu na 2024. godinu. Iako nije navedeno u istraživanju, nije nemoguće da je za pad popularnosti televizora zaslužna dostupnost istih kanala i sadržaja na digitalnim uređajima, poput telefona ili laptopa.
Laptop takođe gubi na popularnosti, budući da je ove godine 50,7 odsto domaćinstava posedovalo laptop, u odnosu na 52,2 odsto 2025. godine. Ipak, ubedljivi gubitnik na ovom polju je računar, čija popularnost je rasla do 2022. godine, kada ga se mogao naći u 77 odsto domaćinstava, a danas ga poseduje njih 68,7 odsto. Interesantan je i podatak da učestalost korišćenja računara raste sa stepenom obrazovanja.
Internet priključak u svom domu poseduje 91,2 odsto domaćinstava u Srbiji, što predstavlja rast od 1,1 procentnog poena, a 2016. godine je samo 64,7 odsto domaćinstava posedovalo kućni internet. Posedovanje internet priključka dosta zavisi i od plate, s obzirom na to da su oni čija plata iznosi preko 130.000 dinara najčešći korisnici interneta kod kuće, tačnije 98,5 ovakvih domaćinstava ga poseduje. Domaćinstva čiji članovi imaju primanja manje od 70.000 dinara mesečno poseduju kućni internet u 76,5 odsto domaćinstava.
U trenutku istraživanja, internet je u protekla tri meseca koristilo 91,8 odsto ispitanika, a 88,8 odsto ljudi navodi da internet koristi više puta u toku dana. Pored toga, preko 86 odsto korisnika interneta navodi da ima nalog na nekoj od društvenih mreža, a u protekla tri meseca internet bankarstvom se služilo 44,7 odsto pojedinaca.
Još jedan rastući trend je kupovina preko interneta, koja je u Srbiji dostigla vrhunac ove godine. Naime, 56,8 odsto ljudi je u poslednja tri meseca koristilo usluge kupovine i naručivanja robe putem interneta, a 17,1 odsto je to uradilo pre više od tri meseca, dok je 5,8 odsto nešto naručilo onlajn pre više od godinu dana. Da popularnost ovog načina kupovine raste pokazuje činjenica da 20,2 odsto ispitanih navodi da nikada nisu kupili nešto putem interneta, što je 3,7 procentnih poena manje u odnosu na prethodnu godinu, a ovaj broj je u opadanju već duži niz godina.
Pored upotrebe na nivou domaćinstva i pojedinca, sprovedeno je i istraživanje na nivou preduzeća, gde je utvrđeno da internet priključak ima 100 odsto ispitanih preduzeća, što je postalo standard od 2020. godine i od tada se nije menjalo. Brzina interneta u trećini preduzeća iznosi između 100 i 500 megabita po sekundi, a internet sporiji od 30 megabita po sekundi ujedno ima i najmanji udeo, 6,7 odsto.
U skoro polovini preduzeća između tri četvrtine i svih zaposlenih koristi internet, a svoj veb-sajt poseduje 85,8 odsto preduzeća. Iako Beogradski region prednjači po procentu preduzeća koja poseduju veb-sajt sa čak 90 odsto, u Vojvodini njih 85 odsto ima veb-sajt, u Šumadiji i zapadnoj Srbiji 80 odsto, a na jugu i istoku Srbije 78 odsto. Veb-sajtovi su najrasprostranjeniji kod najvećih preduzeća, od kojih čak 95,8 odsto ima svoj veb-sajt, dok je ovaj broj među manjim preduzećima znatno manji, odnosno 83,2 odsto.
Sličan je slučaj i sa prodavanjem proizvoda ili usluga putem sajta. Ovde briljiraju veća preduzeća, među kojima je 42,3 odsto u nekom trenutku vršilo prodaju preko svog sajta. Što se tiče same prodaje, u 2025. godini je čak 28,8 odsto preduzeća prodavalo svoje usluge putem interneta.
Takođe, 17,2 odsto preduzeća u Srbiji koristi tehnologiju veštačke inteligencije u nekom obliku, dok skoro 50 odsto njih koristi neku vrstu klaud servisa.