U ljekovitom bilju građani BiH vide egzistenciju

Bez autora
Sep 24 2014

Oko 500 loza ću ukloniti, a pokušat ću sa sadnjom ljekovitog bilja. Plašim se da ni sljedeće godine za vinogradarstvo neće biti dobro pa ću se okušati u novom poslu. Otkupljivača ima, a mnogi su ove godine dobro zaradili s obzirom da strana tržišta traže bilje, a i Europska unija nam je pred vratima, govori prije nekoliko dana jedan hercegovački vinogradar dok prolazimo kroz njegov opustošeni vinograd s tisuću loza, a na kojima ove godine grožđa neće biti. A da se ljekovito bilje, eterična ulja, bijeli i crni luk vraćaju na velika vrata u BiH, pokazuju i ideje studenata koji su svoju priliku vidjeli u poljoprivredi. Na prostoru BiH je vrlo malo proizvođača češnjaka, građanima se najčešće nudi kineski proizvod koji nije ni približne kvalitete kao domaće sorte, objašnjava studentica Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci Biljana Ribić. Ona i njezina prijateljica vidjele su svoju priliku upravo u uzgoju ove biljke.

U ljekovitom bilju građani BiH vide egzistencijuOko 500 loza ću ukloniti, a pokušat ću sa sadnjom ljekovitog bilja. Plašim se da ni sljedeće godine za vinogradarstvo neće biti dobro pa ću se okušati u novom poslu. Otkupljivača ima, a mnogi su ove godine dobro zaradili s obzirom da strana tržišta traže bilje, a i Europska unija nam je pred vratima - govori mi prije nekoliko dana jedan hercegovački vinogradar dok prolazimo kroz njegov opustošeni vinograd s tisuću loza, a na kojima ove godine grožđa neće biti.

Mladi ulaze u proizvodnju

A da se ljekovito bilje, eterična ulja, bijeli i crni luk vraćaju na velika vrata u BiH, pokazuju i ideje studenata koji su svoju priliku vidjeli u poljoprivredi.

- Na prostoru BiH je vrlo malo proizvođača češnjaka, građanima se najčešće nudi kineski proizvod koji nije ni približne kvalitete kao domaće sorte - objašnjava studentica Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci Biljana Ribić. Ona i njezina prijateljica vidjele su svoju priliku upravo u uzgoju ove biljke.

- Tržište je ogromno i zaista imamo velika očekivanja. Bijeli luk je najotpornija povrtna kultura, tako da su i rizici minimalni - kaže Biljana za Deutsche Welle. Vrijedne djevojke su razradile poslovnu ideju do detalja i registrirale nekomercijalno poljoprivredno gazdinstvo.

Sklapaju se ugovori

Ana Ćosić, studentica agronomije, uskoro pokreće proizvodnju ljekovitog bilja, matičnjaka i domaće mente.

- To je unosan posao. Cijena ljekovitog bilja je do šest puta veća od cijene pšenice. U BiH je vrlo malo proizvođača. Već sam sklopila ugovor s jednom tvrtkom koja će otkupiti svu proizvedenu masu tako da sada nema rizika da neću prodati svoj proizvod - kaže Ana. Uvjerena je da se može uspjeti uz dosta truda, ali da mnogi ne žele prolaziti kroz sve to. Slično razmišlja i 24-godišnji Erdin Kerijašević iz Tuzle. - Mislim da bi se što više mladih trebalo okrenuti poljoprivredi jer je potražnja velika, a mi možemo ponuditi EU odličan proizvod - ističe.

Projekt “Studentsko poduzetništvo”, gdje je bilo više od 1500 prijava, pokazao je kako su mladi u poljoprivrednoj proizvodnji vidjeli novu budućnost.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik