Budući „privatni penzioneri” posle usvajanja izmena zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima moći će da počnu da koriste ovu vrstu penzije tek sa 58 godina. Pet godina kasnije nego što je donedavno bilo. Jedna od novina je da se odjednom može podići maksimalno 30 odsto prikupljenih para. Koliko će pomeranje ove granice na 58. godinu života negativno uticati na privlačenje novih članova? Ne očekuje se da će pomeranje granice za raspolaganje akumuliranim sredstvima na 58 godina života izazvati „spektakularno” povećanje, a ni smanjenje broja članova, niti visine akumuliranih sredstava dobrovoljnog penzijskog fonda. Pomeranje starosne granice uticaće na stvaranje stabilnijeg i dugoročnijeg iznosa imovine članova fonda, koji će moći da se plasira u prvoklasne hartije od vrednosti i novčane depozite na duže rokove, koji vuku viši prinos na imovinu članova fonda.
Budući „privatni penzioneri” posle usvajanja izmena zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima moći će da počnu da koriste ovu vrstu penzije tek sa 58 godina.
Pet godina kasnije nego što je donedavno bilo. Jedna od novina je da se odjednom može podići maksimalno 30 odsto prikupljenih para. Koliko će pomeranje ove granice na 58. godinu života negativno uticati na privlačenje novih članova?
„Uveren sam da će uticaj ovih mera na donošenje odluke o članstvu biti minimalan, ako će ga uopšte biti. Iskustvo pokazuje da su najveća prepreka masovnijem članstvu neinformisanost i odnos prema štednji”, kaže za „Sve o osiguranju” Milan Kovač, direktor društva za upravljanje DPF „Dunav Penzije”, dodajući da je nova starosna granica za primanje privatne penzije i dalje niža u odnosu na državnu.
Miloš Škrbić, generalni direktor društva za upravljanje DPF „DDOR Garant” ne očekuje da će pomeranje granice za raspolaganje akumuliranim sredstvima na 58 godina života izazvati „spektakularno” povećanje, a ni smanjenje broja članova, niti visine akumuliranih sredstava dobrovoljnog penzijskog fonda.
„Pomeranje starosne granice uticaće na stvaranje stabilnijeg i dugoročnijeg iznosa imovine članova fonda, koji će moći da se plasira u prvoklasne hartije od vrednosti i novčane depozite na duže rokove, koji vuku viši prinos na imovinu članova fonda”, kaže Škrbić za „Sve o osiguranju”.
Pomeranje starosne granice praktično će imati efekat na veće prinose i ići će u korist povećanja imovine članova fonda. Dodatno, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, kako smatra Škrbić, u slučaju dugoročnog ulaganja imovine članova fonda smanjuju i svoje troškove poslovanja.
Novim zakonskim odredbama neće više biti moguće povući sav novac odjednom, već se jednokratno može podići samo 30 odsto sredstava akumuliranih na ličnom računu u fondu, dok se ostatak isplaćuje kroz programiranu isplatu, kupovinu anuiteta ili kombinaciju ovih načina.
„Ograničavanje povlačenja sredstava na 30 odsto ne znači preveliku restrikciju, jer će član opredeljivanjem za programiranu isplatu na 12 meseci već u roku od godinu dana moći da povuče sva sredstva”, objašnjava Kovač.
„Osim toga, iskustvo „Dunav fonda” pokazuje da su i do sada članovi u izuzetno malom procentu podizali sredstva sa 53 godine, već da su uglavnom trenutak odlaska u privatnu penziju vezivali za početak državne penzije”.
Direktor „Dunav društva” smatra da je dobro što je država ovim izmenama htela da ukaže na pravu namenu penzija, a to su prihodi u starosti, tako da su pomenute izmene u svakom slučaju u interesu članova.
Zakonskim izmenama predviđeno je i da članovi fondova svoja akumulirana sredstva na ličnim računima mogu da koriste kao garanciju za kupovinu prvog stana.
Nove odredbe o povlačenju sredstava ne odnose se na stare članove: svi članovi dobrovoljnih penzijskih fodova koji su to postali do 17. maja 2011. imaju pravo da povuku sredstva u 53. godini i to odjednom. Dakle, za njih važe stara pravila kada su starosna granica i redovno povlačenje sredstava u pitanju.
Samim dobrovoljnim penzijskim fondovima, po usvajanju izmena, omogućeno je da imovinu ulažu i u investicione jedinice domaćih i stranih investicionih fondova, kao i u kratkoročne dužničke hartije od vrednosti koje izdaju ili garantuju banke sa sedištem u Srbiji.
„Za društva je bolje da sredstva članova budu što duže u fondu, ali pravu korist društva očekuju od postepene promene odnosa građana prema štednji, naročito za starost, i preuzimanja aktivnog pristupa u finansijskom planiranju”, rekao je Kovač.