Prošlu godinu je sa dobitkom završilo 51.114 privrednih društava u Srbiji, gubitak je iskazalo njih 31.260, dok su na "nuli" bila 7.284 preduzeća. Sve performanse poslovanja srpske privrede prošle godine su značajno pogoršane. Zabeležen je pad aktivnosti od 7,3 odsto i pad poslovnih prihoda preduzeća. Plaćanje visokih kamata i pokrivanje kursnih razlika na pozajmljeni kapital ukazuju da je privreda Srbije postala preosetljiva na "šokove" iz okruženja, da je veoma zavisna od promena koje nameću poverioci i kreditori i da je nefleksibilna na makroekonomska kretanja u zemlji. Registrator finansijskih izveštaja i boniteta Agencije za privredne registre Ružica Stamenković je rekla da je poslovanje preduzeća u Srbiji u 2009. godini dostiglo najviši pad i da se u 2010. moraju "aktivirati kočnice" da bi se zaustavilo dalje propadanje preduzeća. Srpska preduzeća više nisu u stanju da iz redovnog poslovanja ostvaruju dovoljne rezultate kojima bi mogli da pokrivaju kumulirane gubitke, podrže sopstevenu likvidnost, plaćaju visoku cenu sopstvene zaduženosti i obezbede dalji rast i razvoj.
Ukupni gubitak preduzeća u Srbiji u prošloj godini iznosio je 96 milijardi dinara i više je nego udvostručen u odnosu na 2008. godinu.
Prošlu godinu je sa dobitkom završilo 51.114 privrednih društava u Srbiji, gubitak je iskazalo njih 31.260, dok su na "nuli" bila 7.284 preduzeća.
Sve performanse poslovanja srpske privrede prošle godine su značajno pogoršane. Zabeležen je pad aktivnosti od 7,3 odsto i pad poslovnih prihoda preduzeća.
Plaćanje visokih kamata i pokrivanje kursnih razlika na pozajmljeni kapital ukazuju da je privreda Srbije postala preosetljiva na "šokove" iz okruženja, da je veoma zavisna od promena koje nameću poverioci i kreditori i da je nefleksibilna na makroekonomska kretanja u zemlji.
Registrator finansijskih izveštaja i boniteta Agencije za privredne registre Ružica Stamenković je rekla da je poslovanje preduzeća u Srbiji u 2009. godini dostiglo najviši pad i da se u 2010. moraju "aktivirati kočnice" da bi se zaustavilo dalje propadanje preduzeća.
"Srpska preduzeća više nisu u stanju da iz redovnog poslovanja ostvaruju dovoljne rezultate kojima bi mogli da pokrivaju kumulirane gubitke, podrže sopstevenu likvidnost, plaćaju visoku cenu sopstvene zaduženosti i obezbede dalji rast i razvoj", rekla je Stamenković.
Prema podacima iz obrađenih finansijskih izveštaja, u prošloj godini je ukupan broj zaposlenih u Srbiji smanjen na 1.058.539, što je za 65.497 manje nego u 2008. U 2010. godini su ohrabrujući pokazatelji rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od dva odsto i rast industrijske proizvodnje u prvih devet meseci od 4,4, odsto, što može uticati na rast poslovnih prihoda, aktivnosti preduzeća, zaposlenosti i zarada.
Međutim, mogući dalji rast cena na malo i kursa evra u odnosu na dinar predstavljaju pretnju koja utiče na povećanje ukupnih rashoda poslovanja preduzeća.
Predstavnik firme "Altis kapital" Dragan Pejčić rekao je da veliki problem predstavlja to što se u Srbiji više skoro ne očekuju prilivi od privatizacija i da, osim prodaje "Telekoma Srbija", ne treba očekivati veći priliv stranih direktnih investicija.
On je kazao da se u narednim godinama u Srbiji može očekivati povećanje broja manjih grinfild investicija, ali da je potreban veći broj takvih investicija za svaki veći grad u Srbiji.
Pejčić je naveo da su u prvih devet meseci ove godine ukupne investicije u Srbiji iznosile 715 miliona evra, što je za 40 odsto manje u odnosu na isti period lane.
Prema njegovom mišljenju, u Srbiji je radi boljeg privlačenja stranih direktnih investicija potrebno razviti telekomunikacionu i saobraćajnu infrastrukturu, raditi na povećanju visokokvalifikovane radne snage i opremljenosti industrijskih zona.