Tema - Bosna i Hercegovina

Uspješne priče Farma projekta: Kvalitetnija eterična ulja i med

USAID/Sida Farma projekt u šest godina djelovanja u BiH značajan doprinos dao je i proizvođačima u oblasti ljekovitog i aromatičnog bilja i meda. Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH značajan je generator zapošljavanja u ruralnim područjima i jedan od rijetkih sektora sa pozitivnim vanjskotrgovinskim bilansom, te je u 2014. izvoz u ovom sektoru bio oko 32,3 miliona KM, odnosno tri puta veći od uvoza.

Nove tehnologije u proizvodnji eteričnih ulja, koje su nastale u partnerstvu USAID/Sida Farma projekta i firme Roing iz Ljubuškog, rezultirale su povećanjem proizvodnje od 20 posto uz smanjenje ukupnih troškova proizvodnje za 15 posto, potvrdio nam je Slaven Rozić iz Roinga.

Izvoz

- Uz pomoć ovog projekta instalirali smo hidrodifuzni destilator koji nam je obezbijedio veću proizvodnju ali i bolju kvalitetu eteričnih ulja, istakao je Rozić čija je firma osnovana 1993. ali od 2005. kreće u proizvodnju eteričnih ulja.

On je dodao kako eterična ulja uglavnom proizvode od smilja, mada su u proizvodnji zastupljeni i lavanda, kadulja, ružmarin...

- Proizvode uglavnom plasiramo u SAD i Evropu, a što se tiče BiH, tu je tržište jako malo, a mi proizvodimo jako velike količine eteričnog ulja, istakao je Rozić.

Svoje mjesto u projektu našli su i proizvođači meda. Firmi Herceg med iz Trebinja USAID/Sida Farma projekt je, prema riječima Zorana Jakšića, pomogao prvenstveno u nabavci opreme, ali i podrškom u pogledu promocije, prodaje i svega što je Herceg medu trebalo u proteklom periodu.

Herceg med je na tržištu BiH od 2004, kada su osnovani i krenuli sa proizvodnjom hercegovačkog meda, ali i meda od bagrema i livade. Već 2005. na sajmu u Dublinu (Irska) proglašeni su za 6. med u svijetu. Bez obzira na dobre reference neke podrške od vlasti proizvođači meda nemaju.

Podsticaji

- Zamjeram političarima u BiH da ne cijene nas kao proizvođače, odnosno ne cijene svoj bh. proizvod. Mi se suočavamo sa ogromnim preprekama i barijerama necarinske prirode kad krenemo da izvozimo naš med vani, znači čim pređemo bh. granicu sretnemo se sa ogromnim preprekama dok med koji dolazi iz vana u BiH dolazi bez ikakvih problema. Znači, vlasti trebaju uvesti recipročne mjere, istakao je Jakšić, dodajući da, nažalost, više međunarodne organizacije pomažu bh. privrednicima nego sama država.

On je dodao kako BiH ne daje nikakve ili veoma male povlastice proizvođačima meda, dok proizvođači meda u drugim zemljama dobijaju velike podsticaje.

- Zbog toga oni mogu biti konkuretni i na našem tržištu, kazao je Jakšić dodajući da Herceg med trenutno proizvode plasira u BiH, ali su krenuli i sa pregovorima za nova tržišta van BiH.