Uzgoj lješnjaka u Bosni i Hercegovini: Zbog čekanja na urod malo proizvođača

Bez autora

Sep 23 2014

Bosna i Hercegovina, između ostalog, ima potencijala i za uzgoj lješnjaka, ali je činjenica da se ljudi teško odlučuju na njihov uzgoj jer se na pun urod čeka i nekoliko godina. Međutim, prema riječima Sergeja Papočija, stručnog saradnika za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Sektoru privrede Vanjskotrgovinske komore, proizvodnja lješnjaka je deficitarna i za njegov plasman nema problema. Dodajući još tome i nekompliciran, maksimalno mehaniziran uzgoj sa minimalnim bolestima i nametnicima, lješnjak u odnosu na druge voćke ima veliku prednost, a i njegov privredni značaj je velik. Na erozivnim terenima korijen lijeske učvršćuje tlo, a u kombinaciji s višim drvećem služi kao vjetrozaštitni pojas. Također, lješnjak je odlična rana paša za pčele, pojašnjava Papoči

Bosna i Hercegovina, između ostalog, ima potencijala i za uzgoj lješnjaka, ali je činjenica da se ljudi teško odlučuju na njihov uzgoj jer se na pun urod čeka i nekoliko godina.

Međutim, prema riječima Sergeja Papočija, stručnog saradnika za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Sektoru privrede Vanjskotrgovinske komore, proizvodnja lješnjaka je deficitarna i za njegov plasman nema problema.

Prednost

- Dodajući još tome i nekompliciran, maksimalno mehaniziran uzgoj sa minimalnim bolestima i nametnicima, lješnjak u odnosu na druge voćke ima veliku prednost, a i njegov privredni značaj je velik. Na erozivnim terenima korijen lijeske učvršćuje tlo, a u kombinaciji s višim drvećem služi kao vjetrozaštitni pojas. Također, lješnjak je odlična rana paša za pčele, pojašnjava Papoči.

Bosna i Hercegovina je, prema podacima VTK-a BiH, u 2013. izvezla 21.040 kilograma lješnjaka u vrijednosti od 309.319 KM.

"Od toga, najviše smo izvezli u Hrvatsku, dok je za isti period u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 209.688 kilograma lješnjaka u vrijednosti od 2.060.733 KM, najvećim dijelom iz Turske koja ostvaruje 70 posto svjetske proizvodnje", kazao nam je Papoči.

Jedan od većih proizvođača lješnjaka u BiH jeste Veselin Savić iz Teslića. Prema njegovim riječima, ova godina, koja je utjecala na slab rod većine voća i povrća u BiH, nije imala velikog utjecaja na rod lješnjaka.

Tražena roba

"BiH ima potencijala, mada se ljudi slabo odlučuju većinom jer nisu upoznati sa svim činjenicama, a neki jer ne mogu čekati toliko godina na rod. Danas u BiH imamo oko 150 hektara zemljišta zasađenog lješnjakom, mada bismo mogli imati i hiljadu hektara i više jer imamo dosta obradive površine. Bilo bi dobro da nas je više jer bismo se onda mogli udružiti u zadrugu i zajedno djelovati u stvaranju boljih uslova za proizvodnju", istakao je Savić.

On je dodao da je proizvodnja lješnjaka trenutno najrentabilnija i najisplativija u BiH jer je cijena lješnjaka uvijek ista i za kilogram očišćenog lješnjaka se može dobiti oko 20 KM, a činjenica je i da su lješnjaci uvijek tražena roba za otkup.

Za podizanje jednog hektara nasada, kako nam je rekao Papoči, potrebno je oko 3.000 KM, a s obzirom na to da puni rod dolazi tek nakon 7-8 godina, rijetki se odlučuju na uzgoj. Ipak, prije početka potrebno je dobro isplanirati i odabrati položaj za podizanje nasada, pripremiti tlo za sadnju, napraviti izbor sadnog materijala, sorti, raspitati se o uzgojnom obliku, vremenu i tehnici sadnje, održavanju nasada.