Veća suma novca na štednji donosi i veću kamatu

Bez autora
Oct 31 2023

„Položi na štednju 50.000 i više evra i dobićeš veću kamatu.” Ovako izgleda reklama kojima jedna velika banka mami štediše i to samo one nove.

Odnosno „proizvod” važi samo za njih, a reč je o godišnjoj kamati od četiri odsto koja, posle odbitka poreza na prihod od kamata, pada na 3,4 procenta. Ono što je interesantno je da još nekoliko najvećih banaka nudi to isto. Kao da su jedna drugu imitirale i kao da je najnormalnija stvar staviti na štednju 50.000 evra. Novih.

Sve banke su ovih dana, oko Svetskog dana štednje 31. oktobra, dale ponude kojima se obraćaju samo štedišama koje polože dodatni novac kod njih. Stare štediše će morati da se zadovolje postojećim kamatama. Jedna je, na primer, spremila stepenaste ponude pa tako posle depozita od 50.000 evra na bolju kamatu mogu da računaju oni koji stave novih 20.000 ili postojeće štediše koje su sredstva koja već imaju u banci uvećali za 20 odsto. To važi i za ponudu štednje u dinarima. Za velike, nove štediše na sajtu postoje i reprezentativni primeri. Ko, recimo, na novu štednju položi dva ili šest miliona dinara na period oročenja od šest meseci može da dobije kamatu od četiri i 5,5 odsto koja na ovako velikim iznosima nije zanemarljiva.

Aktuelne ponude banaka na štednju su sve samo ne uniformisane. Nekima su potrebni depoziti, nekima ne. To znači da neke banke štednju uopšte ne primaju, već klijente usmeravaju na svoje investicione fondove. Neke banke koje su ranijih godina bile agilnije u ponudama sada ih drže i za devize i za dinare na 1,5 ili 1,7 odsto godišnje nesumnjivo time šaljući poruku da im depoziti baš i nisu potrebni.

Iz Narodne banke Srbije (NBS) navode da ukupna štednja stanovništva sada iznosi 15,1 milijardu evra. Najveći deo odnosi se na deviznu štednju koja iznosi 14,1 milijardu evra, dok je dinarska rekordnih 118,4 milijardi dinara. Dakle, dinarska štednja je premašila protivvrednost od jedne milijarde evra. Dinarska ima rekordan rast tokom 2023. godine i zaključno sa 25. oktobrom rast iznosi 23 odsto ili 22,1 milijardu dinara, dok je devizna štednja u dosadašnjem toku godine povećana 2,9 procenata ili 397,7 miliona evra.

Na našu opasku da su kamate i dalje relativno niske u NBS kažu da se s tim ne slažu. One su, dodaju, u našoj zemlji u znatnoj meri ispratile pooštravanje monetarnih uslova NBS i Evropske centralne banke (ECB), putem povećanja referentnih kamatnih stopa.

„Primera radi, od aprila 2022. kada je NBS započela povećanje referentne kamatne stope, ona je uvećana za 5,5 procentnih poena, dok je prosečna ponderisana kamatna stopa na novopoloženu štednju u dinarima povećana za 3,22 procentna poena. Ako poredimo period od početka pooštravanja monetarne politike ECB (jul 2022), kao rezultat rasta depozitne stope ECB za 4,5 procentnih poena, došlo je do rasta kamatne stope na novopoložene depozite stanovništva za 2,27 procentnih poena”, navode iz NBS.

Dodaju da je činjenica da i dinarska i devizna štednja rastu, kao i da je ove godine zabeležen najdinamičniji rast dinarske štednje do sada (gotovo četvrtinu), što govori u prilog tome da aktuelni nivo kamatnih stopa nije demotivišući faktor za štediše. Treba imati u vidu da su trenutno kamatne stope više nego što su bile prethodnih godina i da štednja u banci u odnosu na štednju u „slamaricama”, pored veće sigurnosti i bezbednosti uloženog novca, donosi određeni prinos. Štednja u „slamaricama” ne donosi nikakav prinos, čak dolazi i do realnog obezvređenja novca tokom vremena usled inflacije.

Kamatne stope na dinarsku štednju su relativno više u poređenju sa deviznom štednjom. Odatle i trend koji traje već godinama da dinarska štednja raste bržim tempom od devizne. Prema poslednjim raspoloživim podacima za septembar 2023. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na novopoloženu štednju u dinarima iznosila je 4,97 odsto i to na oročenu štednju do jedne godine 4,85 odsto, od jedne do dve godine 5,27 i više od dve godine 5,19 procenata.

Na međugodišnjem nivou prosečna ponderisana kamatna stopa na novopoloženu štednju u dinarima povećana je za 1,52 procentna poena. Kada je reč o štednji u evrima, prosečna ponderisana kamatna stopa na novopoloženu štednju u septembru iznosi 3,59 odsto, i to na oročenu štednju do jedne godine 3,47, od jedne do dve godine 3,78 i više od dve godine 3,19 procenata. U odnosu na septembar 2022, prosečna ponderisana kamatna stopa na novopoloženu štednju u evrima povećana je za 1,88 procentnih poena.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik