Vlada ograničava marže na hranu?

Bez autora
Dec 28 2011

Vlada Srbije će, najverovatnije na poslednjoj ovogodišnjoj sednici ograničiti marže na osnovne životne namirnice na 10 odsto, saznaje RTS. Za toliko bi mogle da budu niže i cene nekih proizvoda. Udruženja potrošača to pozdravljaju, a poslodavci negoduju. Put od proizvođača do trgovačkog rafa je dug, a u Srbiji i skup. Drugi udar krize tera državu da se obračuna sa visokim maržama, i to onima na osnovne životne namirnice, koje u proseku iznose 23 odsto. Nekadašnji ministar za ekonomske odnose Milorad Unković rekao je da ako se marže prepolove na 10 odsto, to bi moglo da spusti cene u Srbiji za 10 odsto, uz uslov da se svi subjekti ponašaju prema odluci. U tom slučaju kilogram svinjskog mesa umesto 450 dinara koštao bi 400 dinara. Litar dugotrajnog mleko, koje sada košta oko 90 dinara, koštao bi 11 dinara manje, a šećer bi, umesto 98, bio 88 dinara.

Vlada ograničava marže na hranu?Cene osnovnih životnih namirnica mogle bi da budu niže za 10 odsto, jer će Vlada Srbije, najverovatnije na poslednjoj ovogodišnjoj sednici, ograničiti marže na te proizvode na 10 odsto, saznaje RTS. Udruženja potrošača to pozdravljaju, a poslodavci negoduju.

Vlada Srbije će, najverovatnije na poslednjoj ovogodišnjoj sednici ograničiti marže na osnovne životne namirnice na 10 odsto, saznaje RTS. Za toliko bi mogle da budu niže i cene nekih proizvoda. Udruženja potrošača to pozdravljaju, a poslodavci negoduju.

Put od proizvođača do trgovačkog rafa je dug, a u Srbiji i skup. Drugi udar krize tera državu da se obračuna sa visokim maržama, i to onima na osnovne životne namirnice, koje u proseku iznose 23 odsto.

Nekadašnji ministar za ekonomske odnose Milorad Unković rekao je da ako se marže prepolove na 10 odsto, to bi moglo da spusti cene u Srbiji za 10 odsto, uz uslov da se svi subjekti ponašaju prema odluci.

U tom slučaju kilogram svinjskog mesa umesto 450 dinara koštao bi 400 dinara. Litar dugotrajnog mleko, koje sada košta oko 90 dinara, koštao bi 11 dinara manje, a šećer bi, umesto 98, bio 88 dinara.

Sa tim se ne slažu poslodavci, jer će, kažu, trgovinski lanci biti na gubitku.

Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca kaže da je problem što je država uzela bruto marže, a nije gledala profitne stope kompanija, a kako kaže, svi profiti kompanija bili između 0,5 i 4 odsto, a neke velike kompanije zabeležile su gubitke.

Evropski trgovinski lanci, međutim, posluju sa veoma niskim maržama, i to sa uspehom. Dobar primer je francuski "Kerfur", koji sa maržom od 0,5 odsto ima godišnji obrt od 122 milijarde dolara.

"Svuda u Evropi prakse su da marže osnovnih životnih namirnica ne prelazi 10 posto, zadnji primer u RS limitiranja marži dao je dobre rezultate", rekao je predsednik Nacionalne organizacije potrošača Goran Papović.

Prema njegovim rečima, ako trgovci sami nisu napravili trgovinski kodeks, a zarađuju ogromne pare, država mora da stane na put samovolji i bahatosti trgovaca.

Srbija nije rekorder samo po visokim cenama hrane. Poznato je i da je garderoba evropskih i svetskih brendova kod nas uvek bila skuplja nego u drugim zemljama.

Primera radi, haljina jednog evropskog brenda u Srbiji je čak duplo skuplja nego u radnji druge evropske zemlje. Da stvar bude još gora, i u jednoj i u drugoj zemlji već je snižena 50 odsto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik