Za prerađivače ova godina je presudna

Bez autora
Mar 12 2015

Drvoprerađivači i šumska privredna društva imaju različite stavove u pogledu unapređenja upravljanja šumskim resursima, ali se slažu i jedni i drugi da imaju iste probleme i da ih što prije moraju rješavati. Problemi se, prije svega, ogledaju u nedostatku novca za uređenje šuma, zaštitu od požara i obnavljanje šumskog fonda, te izvozu sirovine i poluproizvoda iako naše fabrike koje prave finalne proizvode drvne industrije nemaju dovoljno sirovine za rad. Prema podacima Privredne komore FBiH, prošle godine je izvezeno namještaje u vrijednosti 300 miliona KM, a sirovine 100 miliona, od toga je 20 posto trupaca, a ostalo su drugi poluproizvodi od drveta kao što je npr. daska. Naši problemi, dakle finalnih prerađivača, mnogo su veći nego u šumarijama, jer fabrike su pretežno privatne, uglavnom radimo za izvoz i imamo dosta radnika. Sada smo u situaciji da se pitamo da li da tražimo nove partnere u inostranstvu ili ne, jer ne znamo hoćemo li imati dovoljno trupaca i hoćemo li moći realizovati ugovore, kazao je Kemal Čolak, direktor firme Promo iz Donjeg Vakufa.

Za prerađivače ova godina je presudnaDrvoprerađivači i šumska privredna društva imaju različite stavove u pogledu unapređenja upravljanja šumskim resursima, ali se slažu i jedni i drugi da imaju iste probleme i da ih što prije moraju rješavati.

Problemi se, prije svega, ogledaju u nedostatku novca za uređenje šuma, zaštitu od požara i obnavljanje šumskog fonda, te izvozu sirovine i poluproizvoda iako naše fabrike koje prave finalne proizvode drvne industrije nemaju dovoljno sirovine za rad.

Problemi

Prema podacima Privredne komore FBiH, prošle godine je izvezeno namještaje u vrijednosti 300 miliona KM, a sirovine 100 miliona, od toga je 20 posto trupaca, a ostalo su drugi poluproizvodi od drveta kao što je npr. daska.

"Naši problemi, dakle finalnih prerađivača, mnogo su veći nego u šumarijama, jer fabrike su pretežno privatne, uglavnom radimo za izvoz i imamo dosta radnika. Sada smo u situaciji da se pitamo da li da tražimo nove partnere u inostranstvu ili ne, jer ne znamo hoćemo li imati dovoljno trupaca i hoćemo li moći realizovati ugovore", kazao nam je Kemal Čolak, direktor firme Promo iz Donjeg Vakufa.

Rješenje problema i jednih i drugih je povećanje cijena sirovine na način da najskuplja bude za one koji je izvoze ili režu u dasku, čime bi izvoz sirovine bio destimuliran. Istovremeno, najnižu cijenu bi imali finalni proizvođači koji imaju najvišu fazu prerade i rade proizvode za izvoz.

No, kriterije još trebaju usuglasiti i doraditi prerađivači i šumarije, a za to je zadužena mješovita radna grupa, nakon čega će napraviti konačan zajednički prijedlog.

S obzirom na to da cjenovnike šumarija pripremaju uprave tih preduzeća, a usvajaju nadzorni odbori, ovaj prijedlog bi mogao biti vrlo brzo primijenjen u praksi, jer se, prema procjenama drvoprerađivača, u kratkom roku može otvoriti 10.000 radnih mjesta u fabrikama za proizvodnju namještaja.

Taksa

Prema Čolakovim riječima, primjenom ovoga prijedloga šumarije, koje inače kubure sa lošim rezultatima poslovanja, povećat će prihode, dok će prerađivači, pošto će imati prioritete u nabavci sirovine, imati stabilno snabdijevanje i moći će ugovarati poslove u inostranstvu bez straha da će im nestati sirovine.

"Drvni sektor ima ogroman potencijal i ova godina će biti prekretnica za pozicioniranje na evropskom i svjetskom tržištu. Ukoliko ne budemo imali obezbijeđenu sirovinu, nemamo šta tražiti na stranim tržištima", rekao je Čolak.

Novina u prijedlogu je i to da će svako ko koristi drvo morati plaćati taksu za zaštitu šuma, odnosno za uređenje pristupnih puteva, zaštitu od požara i obnavljanje šumskog fonda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik