Za skupu robu nemaju kupce

Bez autora
Aug 11 2011

Slabljenje dinara proizvođači odmah osete u svojoj računici. Statistika je utvrdila da su proizvođačke cene u Srbiji, tokom jula porasle za 0,5 odsto u odnosu na jun, a za 13,7 odsto, u odnosu na isti mesec prošle godine. S druge strane standard građanina pao je na tako niske grane da većina privrednika o prelivanju svojih troškova na potrošača i poskupljenju ne sme ni da razmišlja. U julu su najviše povećane cene u proizvodnji odeće i to 3,7 odsto u odnosu na jun. U eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa cene su na mesečnom nivou porasle za 3,4 odsto, kao i u proizvodnji koksa i nafte. Privrednici svoju proizvodnju vezuju za evro i ukoliko vrednost evropske monete poraste za dva odsto, troškovi proizvodnje porastu za četiri odsto. S druge strane, ne mogu da podižu cene finalnih proizvoda, jer je kupovna moć izuzetno mala. Ukoliko ne podignu cene i usklade ih sa inflacijom i kursom evra, onda su na gubitku. Jedini izlaz je dolazak stranih investicija, kojih nema, niti ima naznaka da će ih biti u skorijoj budućnosti.

Za skupu robu nemaju kupceSlabljenje dinara proizvođači odmah osete u svojoj računici.

Statistika je utvrdila da su proizvođačke cene u Srbiji, tokom jula porasle za 0,5 odsto u odnosu na jun, a za 13,7 odsto, u odnosu na isti mesec prošle godine. S druge strane standard građanina pao je na tako niske grane da većina privrednika o prelivanju svojih troškova na potrošača i poskupljenju ne sme ni da razmišlja.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u julu su najviše povećane cene u proizvodnji odeće i to 3,7 odsto u odnosu na jun. U eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa cene su na mesečnom nivou porasle za 3,4 odsto, kao i u proizvodnji koksa i nafte.

- Privrednici svoju proizvodnju vezuju za evro i ukoliko vrednost evropske monete poraste za dva odsto, troškovi proizvodnje porastu za četiri odsto - kaže Milan Knežević, vlasnik modne kuće „Modus“.

- S druge strane, ne možemo da podižemo cene finalnih proizvoda, jer je kupovna moć izuzetno mala. Ukoliko ne podignemo cene i uskladimo ih sa inflacijom i kursom evra, onda smo na gubitku. Jedini izlaz je dolazak stranih investicija, kojih nema, niti ima naznaka da će ih biti u skorijoj budućnosti.

Prema njegovim rečima, troškovi proizvodnje su sve veći. I statistika pokazuje da su proizvođačke cene u julu u odnosu na prethodni mesec kod odeće porasle za četiri odsto, kod električnih aparata za 1,7, a tečnih goriva i maziva za 1,6 odsto.

- Rešenje bi bilo povećanje obima proizvodnje, koje je nemoguće zbog velikog uticaja sive ekonomije - ističe Knežević.

- U tekstilnoj industriji u Srbiji zaposleno je 31.000 radnika. Čak 70 odsto njih, međutim, radi uslužno za lon poslove. Tekstilci su već godinama u nezavidnom položaju. Da bi sačuvali svoj kapital prinuđeni su da prate evro i inflaciju, ali ne mogu da podižu cene jer je za više nego skroman standard prosečnog kupca to preveliki teret.

Jeftinije?

Statistika je u julu registrovala i pad proizvođačkih cena. Kod hemijskih sredstava za poljoprivredu zabeleženo je pojjeftinjenje u proizvodnji od 0,4 odsto. Troškovi u proizvodnji elemenata i materijala za ugrađivanje u građevinarstvu pad je iznosio 0,01 odsto. Kod obuće nije bilo promene cena, ali je kod svih ostalih proizvoda zabeležen rast troškova proizvodnje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik