Slabljenje dinara proizvođači odmah osete u svojoj računici. Statistika je utvrdila da su proizvođačke cene u Srbiji, tokom jula porasle za 0,5 odsto u odnosu na jun, a za 13,7 odsto, u odnosu na isti mesec prošle godine. S druge strane standard građanina pao je na tako niske grane da većina privrednika o prelivanju svojih troškova na potrošača i poskupljenju ne sme ni da razmišlja. U julu su najviše povećane cene u proizvodnji odeće i to 3,7 odsto u odnosu na jun. U eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa cene su na mesečnom nivou porasle za 3,4 odsto, kao i u proizvodnji koksa i nafte. Privrednici svoju proizvodnju vezuju za evro i ukoliko vrednost evropske monete poraste za dva odsto, troškovi proizvodnje porastu za četiri odsto. S druge strane, ne mogu da podižu cene finalnih proizvoda, jer je kupovna moć izuzetno mala. Ukoliko ne podignu cene i usklade ih sa inflacijom i kursom evra, onda su na gubitku. Jedini izlaz je dolazak stranih investicija, kojih nema, niti ima naznaka da će ih biti u skorijoj budućnosti.
Slabljenje dinara proizvođači odmah osete u svojoj računici.
Statistika je utvrdila da su proizvođačke cene u Srbiji, tokom jula porasle za 0,5 odsto u odnosu na jun, a za 13,7 odsto, u odnosu na isti mesec prošle godine. S druge strane standard građanina pao je na tako niske grane da većina privrednika o prelivanju svojih troškova na potrošača i poskupljenju ne sme ni da razmišlja.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u julu su najviše povećane cene u proizvodnji odeće i to 3,7 odsto u odnosu na jun. U eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa cene su na mesečnom nivou porasle za 3,4 odsto, kao i u proizvodnji koksa i nafte.
- Privrednici svoju proizvodnju vezuju za evro i ukoliko vrednost evropske monete poraste za dva odsto, troškovi proizvodnje porastu za četiri odsto - kaže Milan Knežević, vlasnik modne kuće „Modus“.
- S druge strane, ne možemo da podižemo cene finalnih proizvoda, jer je kupovna moć izuzetno mala. Ukoliko ne podignemo cene i uskladimo ih sa inflacijom i kursom evra, onda smo na gubitku. Jedini izlaz je dolazak stranih investicija, kojih nema, niti ima naznaka da će ih biti u skorijoj budućnosti.
Prema njegovim rečima, troškovi proizvodnje su sve veći. I statistika pokazuje da su proizvođačke cene u julu u odnosu na prethodni mesec kod odeće porasle za četiri odsto, kod električnih aparata za 1,7, a tečnih goriva i maziva za 1,6 odsto.
- Rešenje bi bilo povećanje obima proizvodnje, koje je nemoguće zbog velikog uticaja sive ekonomije - ističe Knežević.
- U tekstilnoj industriji u Srbiji zaposleno je 31.000 radnika. Čak 70 odsto njih, međutim, radi uslužno za lon poslove. Tekstilci su već godinama u nezavidnom položaju. Da bi sačuvali svoj kapital prinuđeni su da prate evro i inflaciju, ali ne mogu da podižu cene jer je za više nego skroman standard prosečnog kupca to preveliki teret.
Jeftinije?
Statistika je u julu registrovala i pad proizvođačkih cena. Kod hemijskih sredstava za poljoprivredu zabeleženo je pojjeftinjenje u proizvodnji od 0,4 odsto. Troškovi u proizvodnji elemenata i materijala za ugrađivanje u građevinarstvu pad je iznosio 0,01 odsto. Kod obuće nije bilo promene cena, ali je kod svih ostalih proizvoda zabeležen rast troškova proizvodnje.