
Iako se često kupuju i prodaju uz stanove, parking mesta nisu uvek pravno izjednačena sa nepokretnostima poput stanova ili garaža.
Ključna razlika: unutar ili van objekta
Kako objašnjavaju iz Republički geodetski zavod, najvažnije je razlikovati parking-mesta koja se nalaze unutar objekta od onih na otvorenom.
Kada je reč o spoljnim parking-mestima, odnosno onima koja se nalaze na parcelama van zgrade, ona se ne mogu upisati u katastar kao nepokretnost u svojini, piše Kamatica.
„Ona nemaju status nepokretnosti“
- Kada govorimo o, takozvanom, trajnom korišćenju parking-mesta, mislimo upravo na te otvorene površine. Ona nemaju status nepokretnosti kao što je to slučaj sa stanovima, lokalima ili garažama - pojašnjavaju iz jedne agencije za nekretnine.
To znači da građani u tim slučajevima ne kupuju vlasništvo, već pravo korišćenja.
Siva zona između korišćenja i vlasništva
Za razliku od garažnih mesta, koja imaju pun pravni status i mogu se slobodno kupovati, prodavati, poklanjati ili nasleđivati, parking-mesta van objekata ostaju u svojevrsnoj „sivoj zoni“.
Zakon omogućava prenos prava njihovog korišćenja, ali to pravo nije isto što i vlasništvo.
Nakon izmena Zakona o planiranju i izgradnji iz 2018. godine, uvedena je mogućnost prenosa prava trajnog korišćenja parking-mesta. Međutim, takav ugovor može se samo evidentirati u katastru, ali ne predstavlja dokaz stvarnog prava svojine.
Drugim rečima, građani mogu međusobno da prenesu pravo korišćenja parking-mesta i da taj ugovor bude zabeležen, ali takva evidencija ne pruža istu pravnu sigurnost kao klasičan upis vlasništva.
Prodaja postoji, ali pravni osnov je slabiji
U praksi, parking-mesta se najčešće dobijaju uz stan, po dogovoru sa investitorom, i reč je o jasno određenom delu prostora koji se koristi za parkiranje.
Takvo mesto, međutim, ne može se samostalno prodati kao nekretnina.
- Ipak, u slučaju nasleđivanja stana, naslednici preuzimaju i pravo korišćenja parking-mesta, jer je ono definisano ugovorom sa investitorom. Kada je reč o porezu, situacija je dodatno složena. Porez na imovinu plaća se samo za parking-mesta koja su uknjižena kao posebne nepokretnosti, odnosno koja postoje kao samostalne jedinice u katastru - pojašnjavaju iz agencije.
Ko plaća porez, a ko ne?
Poreska obaveza postoji samo ako je parking-mesto upisano kao posebna nepokretnost.
U suprotnom, formalna obaveza ne postoji.
To u praksi dovodi do neujednačenosti - dok jedni građani plaćaju porez, drugi ne, bez direktnih posledica.