Zamka dozvoljenog minusa

Bez autora
Feb 05 2014

Zvuči nelogično ali je istinito: minus po tekućem računu je najskuplja pozajmica, a najviše se koristi. Dok stručnjaci upozoravaju da se njegovim preteranim korišćenjem samo zavaravamo živeći preko sopstvenih mogućnosti, guverner Jorgovanka Tabaković kaže da je to za mnoge nužda i preporučuje bankama da smanje kamate. Cene rastu, a plate u najboljem slučaju stagniraju. Rešenje te nejednačine za većinu je trošenje onoga što nemaju, odnosno odlazak u minus po tekućem računu. Kamata na dozvoljeni minus je i do 45 odsto godišnje. Oni koji kasne sa otplatom duga, a trenutno ih je oko 300.000, plaćaju i dvostruko više. To je za većinu građana nužda, smatra guvernerka i bankama poručuje da bi dozvoljeni minus trebalo da bude jeftiniji.

Zamka dozvoljenog minusaDozvoljeni minus u Srbiji po tekućem računu najskuplji u Evropi. Kamate i do 45 odsto. Guverner Jorgovanka Tabaković preporučuje bankama da smanje kamate. Za znatnije smanjenje kamata potrebno je, tvrde bankari, da pre svega inflacija duže vreme bude niska i stabilna i da se smanji broj nenaplativih kredita.

Zvuči nelogično ali je istinito: minus po tekućem računu je najskuplja pozajmica, a najviše se koristi. Dok stručnjaci upozoravaju da se njegovim preteranim korišćenjem samo zavaravamo živeći preko sopstvenih mogućnosti, guverner Jorgovanka Tabaković kaže da je to za mnoge nužda i preporučuje bankama da smanje kamate.

Cene rastu, a plate u najboljem slučaju stagniraju. Rešenje te nejednačine za većinu je trošenje onoga što nemaju, odnosno odlazak u minus po tekućem računu.

Kamata na dozvoljeni minus je i do 45 odsto godišnje. Oni koji kasne sa otplatom duga, a trenutno ih je oko 300.000, plaćaju i dvostruko više. To je za većinu građana nužda, smatra guvernerka i bankama poručuje da bi dozvoljeni minus trebalo da bude jeftiniji.

"Za Narodnu banku je neprihvatljivo da banke preko visokih kamata pokušavaju da nadokande druge gubitke uzrokovane nenaplativim kreditima, odnosno lošim procenama i rizičnim plasmanima", navodi guverner NBS.

Iako je od preporuke guvernera prošlo nekoliko nedelja, banke nisu reagovale.

Zoran Petrović iz Rajfajzen banke kaže da to pitanje za sada nije na dnevnom redu.

"Radi se o proizvodu koji je dostupan građanima od 0 do 24, dakle, on može da koristi te pare kada god poželi, to takođe ima cenu i činjenica je da imamo visok nivo nenaplativin kredita u bankarskom sistemu", kaže Petrović.

Za znatnije smanjenje kamata potrebno je, tvrde bankari, da pre svega inflacija duže vreme bude niska i stabilna i da se smanji broj nenaplativih kredita. Međutim, upućeni kažu - već sad bi moglo nešto da se učini.

"Kod dozvoljenog minusa mislim da je guvernerka u pravu - da bi banke imale prostora a nema ni toliko rizika. Rizik u sektoru stanovništva je relatinvo stabilan, učešće neneplativih kredita se ne menja i stanovništvo je najslolidniji klijent naših banaka", kaže ekonomista Boško Živković.

Prema njegovim rečima, kamatne stope na dozvoljene minuse su ekstrenmo visoke.

Nije neka uteha, ali dozvoljeni minus je svugde najskuplja pozajmica. U svakom slučaju, ne bi trebalo da se koristi stalno niti do maksimuma dozvoljenog iznosa prekoračenja. A ako ste već upali u to vrzino kolo iz kojeg ne možete da se izvučete rešenje da pokrijete minus mogao bi biti kredit za refinansiranje na koji su kamate znatno niže.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik