Podatak da su turisti iz Srbije, već decenijama unazad, među najbrojnijim gostima na Crnogorskom primorju ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Mnogo je, međutim, zanimljivije kako stvari stoje sa Crnogorcima koji su spremni da dio svog odmora provedu u Srbiji, na destinacijama koje, doduše, nijesu "morske" ali su veoma atraktivne i prilagođene svim uzrastima i platežnim mogućnostima. I već na prvi pogled jasno je da je u toj "razmjeni" statistika na starni Crne Gore, s obzirom na to da gosti iz Srbije češće biraju Crnogorsko primorje kao turističku destinaciju nego što to čine Crnogorci koji ne baš tako često daju prednost srpskim planinama i banjama. O disproporciji u broju turista najbolje svedoče statistički podaci prema kojima je u 2015. godini 370.000 srpskih turista boravilo u Crnoj Gori, dok je s druge strane nešto više od 70.000 gostiju iz Crne Gore posetilo Srbiju.
Podatak da su turisti iz Srbije, već decenijama unazad, među najbrojnijim gostima na Crnogorskom primorju (čine čak 25 odsto od ukupnog broja onih koji posjete Crnu Goru) ne predstavlja nikakvo iznenađenje.
Mnogo je, međutim, zanimljivije kako stvari stoje sa Crnogorcima koji su spremni da dio svog odmora provedu u Srbiji, na destinacijama koje, doduše, nijesu "morske" ali su veoma atraktivne i prilagođene svim uzrastima i platežnim mogućnostima.
I već na prvi pogled jasno je da je u toj "razmjeni" statistika na starni Crne Gore, s obzirom na to da gosti iz Srbije češće biraju Crnogorsko primorje kao turističku destinaciju nego što to čine Crnogorci koji ne baš tako često daju prednost srpskim planinama i banjama.
O disproporciji u broju turista najbolje svedoče statistički podaci prema kojima je u 2015. godini 370.000 srpskih turista boravilo u Crnoj Gori, dok je s druge strane nešto više od 70.000 gostiju iz Crne Gore posetilo Srbiju.
Takav rezultat je s jedne strane očekivan, imajući u vidu veličinu država kao i turističku ponudu, ali nesporno je da bi ta slika mogla da se promeni, ali to zahteva veći angažman turističkih poslenika s obe strane.
Značajan korak i tom pravcu učinili su turistički radnici iz Srbije, pogotovo oni zaduženi za predstavljanje ponude Zlatibora, koji nekoliko puta godišnje organizuju prezentacije u Crnoj Gori.
Nedavno je u Podgorici, Herceg Novom i Budvi predstavljena ponuda Zapadne Srbije. Predstavljajući ljepote izletišta, kulturno-istorijskih i vjerskih objekata, smještenih na teritoriji deset opština Zapadne Srbije, plus opština Ivanjica, direktor Turističke organizacije Zapadna Srbija, Miroslav Rađen, pozvao je Crnogorce da budu njihovi gosti.
Sudeći prema broju noćenja, kojih je u 2015. bilo 171.000, Crnogorcima je srpska prestonica najomiljenija destinacija. Slijede planinska i banjska mjesta, pre svega Zlatibor, Kopaonik i Vrnjačka Banja. Prema broju noćenja turisti iz Crne Gore nalaze se na drugom mjestu, odmah iza gostiju iz Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je, međutim, da Crnogorci na odmor u Srbiju uglavnom odlaze u sopstvenoj organizaciji, odnosno bez posredovanja turističkih agencija.
U tri turističke agencije (dvije u Podgorici i jedna u Budvi), koje smo kontaktirali potvrđeno nam je da u ponudi nemaju aranžmane za odmor u Srbiji i da se zasad bave samo organizovanjem školskih ekskurzija.
Nezvanično saznajemo da izvestan broj Budvana odmara u Srbiji, više u zimskoj, nego u ljetnjoj sezoni, a slično je i sa stanovnicima iz drugih primorskih gradova, poput Herceg Novog, Bara i Tivta, te da interesovanje konstantno raste. I sve veći broj Podgoričana odmara na Kopaoniku i Zlatiboru, i to i ljeti i zimi.
Kad brojke govore
Da se Crnogorci sve više interesuju za boravak u Srbiji o tome govore i podaci za prva dva mjeseca 2016. godine. U tom periodu je 11.656 turista iz Crne Gore ostvarilo 38.416 noćenja što je za 25 odsto više nego lane. Takođe i u 2015. godini povećan je ukupan broj dolazaka gostiju iz Crne Gore - registrovano je oko 70.000, odnosno 25 odsto više nego 2014. godine.