Ministarstvo poljoprivrede novim sektorskim pristupom želi dodatno potaknuti mikro, male i srednje proizvođače, u vrijeme kada poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi kontinuirani pad.

U Baranji već desetljećima opstaje obiteljsko gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom i preradom mlijeka.
Ministarstvo poljoprivrede novim sektorskim pristupom želi dodatno potaknuti mikro, male i srednje proizvođače, u vrijeme kada poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi kontinuirani pad.
Nema ni dvadeset godina, a na ovoj farmi vidi svoju budućnost. Đuro Lenđel preuzima sve veću odgovornost u ovom obiteljskom poslu.
-
U prijašnjim vremenima trebalo se buditi u pet ujutro da se pomuzu
krave i to je bilo dosta teško na taj način raditi jednom mladom
čovjeku, ali vremenom su došle inovacije. Došlo je do modernizacije i
tako prije tri godine smo nabavili jednog robota za mužnju, ispričao je
poljoprivrednik iz Podolja.
Stoje u redu i same odlučuju kad je
vrijeme za mužnju. Budući planovi još su veći - nabava dodatne opreme i
razvoj proizvodnje. No nije sve uvijek lako - nedavno je njihovu farmu
drugi put zahvatio veliki požar.
- Odlučio sam stati pored ovog
posla zato što koliko god da se stvar dogodi, štogod da se dogodi, tko
se počne s ovim poslom baviti, može samo jednom odustati, poručio je
Lenđel.
Uporna je i sestra Sintija Tomašić, nositeljica OPG-a, za ovaj se posao posebno obrazovala. Radi u pogonu u kojem se dnevno preradi 700 litara mlijeka.
- Stari ljudi zatvaraju OPG-ove, ne znaju se snaći u modernim tehnologijama, a na nama ostane. Što više se postigne modernizacija, to imamo veću šansu da što više mladih ostane u ovoj struci, istaknula je Tomašić.
Tomu bi trebala pridonijeti i nova ulaganja Ministarstva, vrijedna 90
milijuna eura, s većom potporom za mlade i žene u poljoprivredi. No
struka smatra da to nije rješenje.
- Naš problem nisu novci kad
govorimo o poljoprivredi. Dakle mi smo od ulaska u EU pa čak i u onom
razdoblju prije, u onim pretpristupnim fondovima, dosad u našu
poljoprivredu uložili nekoliko milijardi eura europskog novca. Međutim,
rezultati su da smo mi danas na poljoprivrednoj proizvodnji za 30 posto
niži nego što smo bili prije ulaska u EU, naglasio je prof. dr. sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
I činjenica da je u tom razdoblju u Hrvatskoj broj proizvođača mlijeka pao sa 60 tisuća na manje od dvije i pol tisuće gospodarstava.