Tri decenije posle pada komunizma, Albanija je odlučila da se reši starih aviona sovjetske i kineske proizvodnje, tako da se jedan „mig“ može kupiti za samo 10.000 evra. Albanski „migovi“ 17, 19, i 21 odavno su otpisani. Usklađujemo svoje naoružanje sa NATO standardima, izjavio je načelnik generalštaba, Bardhil Kolčaku. Što se 'migova' tiče, osim nostalgije, zbog čega ćemo ih nekoliko zadržati u svojim muzejima, ostale nudimo na prodaju, dodao je Kolčaku. Nameru da tim vazduhoplovnim relikvijama pruže novi dom iskazali su muzeji, škole i kolekcionari, prenosi Poslovni dnevnik. Kada je Albanija prvi put najavila mogućnost prodaje aviona, vladi su stigli zahtevi muzeja vazduhoplovstva u Francuskoj i škole letenja u Nemačkoj.
Tri decenije posle pada komunizma, Albanija je odlučila da se reši starih aviona sovjetske i kineske proizvodnje, tako da se jedan „mig“ može kupiti za samo 10.000 evra.
Albanski „migovi“ 17, 19, i 21 odavno su otpisani, prenosi Poslovni dnevnik.
„Usklađujemo svoje naoružanje sa NATO standardima“, izjavio je načelnik generalštaba, Bardhil Kolčaku.
„Što se 'migova' tiče, osim nostalgije, zbog čega ćemo ih nekoliko zadržati u svojim muzejima, ostale nudimo na prodaju“, dodao je Kolčaku.
Nameru da tim vazduhoplovnim relikvijama pruže novi dom iskazali su muzeji, škole i kolekcionari, prenosi Poslovni dnevnik.
Kada je Albanija prvi put najavila mogućnost prodaje aviona, vladi su stigli zahtevi muzeja vazduhoplovstva u Francuskoj i škole letenja u Nemačkoj.
Prodaje do danas nisu realizovane zbog birokratskih razloga i papirologije.
Na listi čekanja ima i pojedinaca, entuzijasta i zaljubljenika u avione, uključujući francuskog preduzetnika Žulijena Rošea, koji bi „mig“ smestio u svoj vrt.
„Nije jednostavno nabaviti takav avion jer ih je većina uništena, a ne sačuvana kao u Albaniji“, rekao je Roše otkrivši da se interesuje za jedan od najstarijih modela, „mig-15“ kineske proizvodnje. Početna cena mu je jedva 10.000 evra.
Planine skrivaju vazdušnu bazu
Na ogoljenoj padini na severu Albanije nalazi se portal u albansku komunističku prošlost. Ukopana u srcu planine, iza masivnih čeličnih vrata skrivena je vazdušna baza.
U tih 600 metara planinskih tunela nekada je sve vrvelo vojničkim životom, ali sada je vazdušna baza Gjader skladište desetina zastarelih „migova“ koji u tami sakupljaju prašinu.
Kao i 7.000 bentonskih bunkera načičkanih širom zemlje, vazdušna baza Gjader svojim spletom tunela bila je deo plana diktatora Envera Hodže da utvrdi državu u strahu od strane invazije.
Iako se odavno ne koristi, baza je i dalje zatvorena za javnost.