Transport - Hrvatska

Luka Rijeka: Rekordni kontejnerski promet

Prvi put u povijesti riječka luka je na polovici godine ostvarila više od 100.000 TEU-a kontejnerskog prometa, točnije na terminalu Brajdica zabilježen je rekordan promet od 103.791 TEU-a, što je za 16 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Lipanj je bio najjači mjesec ikada s prometom od 20.872 TEU-a. Važna promjena dogodila se i na željeznici, gdje teret više ne otprema samo HŽ Cargo, već taj posao aktivno rade lokomotive četiri privatna operatera iz tvrtki Rail Adria, Crokombi, PPD i AGIT.

Učinci su vidljivi oko godinu dana nakon liberalizacije tržišta na željeznici, jer je za čak 54 posto povećan broj kontejnera s Brajdice, koji se transportiraju prugom. Udio željeznice u kontejnerskom prometu tako je porastao s 22 na 32 posto, dok ostatatak otpada na cestovni promet. Također su odnedavno u Rijeku stigla i dva nova brodara, a riječ je o američkom APL-u (American President Lines) i OOCL (Orient Overseas Container Line) iz Hong Konga.

Snažan rast kontejnerskog prometa ne bilježi samo Rijeka, već i ostale najveće kontejnerske luke na sjevernom Jadranu. Brojke su u Trstu poznate za razdoblje od prvih pet mjeseci ove godine i tamo se evidentira najveći trend rasta od 17 posto ponajviše zaslugom ulaska brodara MSC-a u vlasničku strukturu luke Trst, te je tamo pretovareno 221.750 TEU-a.

Kontejnerski promet koparske luke u šest mjeseci iznosi oko 450.000 TEU-a, što je oko 9 posto više nego prošle godine. Brojke pokazuju da Kopar i dalje ima četiri do pet puta veći promet, a Trst dva i pol puta veći promet nego Rijeka. Ipak, određeni pozitivni trendovi bilježe se i na Brajdici, što potvrđuje i direktor prodaje tvrtke Jadranska vrata Žarko Acinger.

– Ako se godina nastavi bez većih tržišnih poremećaja prvi put u povijesti imat ćemo godišnji promet veći od 200.000 TEU-a. Roba za izvoz sada ima udio od 47 posto, a uvoz 53 posto, što je izuzetno važno za nas, jer brodari sada mogu osigurati bolje vozarine za robu i smanjiti broj praznih kontejnera u oba pravca. Time je i cijeli riječki prometni pravac tržišno atraktivniji za sve.

Pozitivno je što vidimo već sada konkretne rezultate od dolaska privatnih operatera na željeznicu, a ograničavajući i sve kritičniji faktor ostaje nam dio infrastrukture koja nedostaje.

Prvi se odnosi na problem predugog čekanja modernizacije željezničkog kolodvora Brajdica te činjenica da već gotovo 5 godina čekamo uređenje intermodalnog terminala uz željeznički kolosijek. Drugi je problem dubina stare obale na Brajdici i produbljenje obalnog ruba do dubine od 14,5 metara kakvu imamo na novom dijelu obale. Taj je projekt odbijen od strane europskog fonda CEF-a i sada u suradnji s Lučkom upravom Rijeka i resornim Ministarstvom mora nastojimo postići dogovor i naći rješenje za realizaciju ovog projekta – ističe Acinger.