Evropa bi u sledećih 20 godina trebalo da bude povezanija nego ikad. Naime, Evropska unija planira izgradnju kontinentalne mreže brzih železnica koja bi trebalo da poveže sve glavne gradove i veće urbane centre.
Projekat pod nazivom European High-Speed Rail Network, koji podržava udruženje CER (Community of European Railway and Infrastructure Companies), uskoro bi trebalo da dobije i zvanično odobrenje Evropske komisije.
Reč je o najvećem infrastrukturnom poduhvatu u istoriji EU, vrednom 546 milijardi evra, čiji je cilj da stvori brži, zeleniji i otporniji evropski saobraćajni sistem.
Planom je predviđeno više od 49.400 kilometara novih i modernizovanih pruga, po kojima bi vozovi vozili brzinama između 250 i 350 kilometara na sat. Nova mreža obuhvatiće sve glavne gradove, ali i veće aglomeracije s više od 250 hiljada stanovnika, poput Soluna, Ljubljane, Krakova ili Marseja, prenosi tportal.
Alberto Macola, izvršni direktor CER-a, istakao je da je cilj projekta da pretvori železnicu u glavni oblik prevoza u Evropi. Prema procenama CER-a, 50 posto dugolinijskih putovanja u budućnosti će se odvijati brzim vozovima, a 20 posto njih i dalje će koristiti konvencionalne linije, navodi Euronews.Iako Evropa već decenijama ulaže u železnice, Macola upozorava da se kontinent suočava s ozbiljnim infrastrukturnim manjkavostima.
Projekat velikih brzina usko je povezan s ciljevima Evropskog zelenog plana, a on predviđa smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte iz saobraćaja za 90 posto do 2050. godine. Brza železnica, kao energetski efikasan i održiv oblik prevoza, trebala bi postati okosnica evropskog zelenog saobraćaja.
Prema planovima, od Atine do Istanbula trebalo bi se putovati četiri sata dok bi se iz Madrida do Milana moglo stići za manje od šest sati. Time bi brzi vozovi postali ozbiljna konkurencija avionskom saobraćaju na kraćim relacijama, uz višestruko manji karbonski otisak.