Trgovina - Bosna i Hercegovina

BiH povećala razmjenu sa skoro svim partnerima

Naime, vrijednost izvoza je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 8,65 milijardi KM i viša je za 5,5 odsto ili skoro 445 miliona KM, dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM i veći je za 644 miliona KM.

Ovo znači da je rast ukupnog obima razmjene iznosio 1,09 milijardi KM.

U podacima Infokoma, koji je objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, piše da je ukupan uvoz iz evrozone iznosio 9,91 milijardu KM i veći je za 2,16 odsto ili 211,29 miliona KM, dok je izvoz iznosio 6,36 milijardi KM, što je više za pet odsto ili 303,55 miliona KM u odnosu na šest mjeseci prethodne godine.

"Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 63,7%. Vodeći partner po obimu trgovinske razmjene je Hrvatska. U posmatranom periodu, izvoz u Hrvatsku je iznosio 1,54 milijardi KM, što je više za 18,24% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 2,79 milijardi KM i skoro je na istom nivou kao prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 55,2%", stoji u podacima.

Dodaje se da trgovina unutar CEFTA bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u zemljama CEFTA.

"Izvoz u ove zemlje iznosio je 1,42 milijarde KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 9,55% ili 124,63 miliona KM. Uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosi 2,34 milijarde KM i veći je za 10,93% ili 230,48 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 61,1%. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom. U Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 902 miliona KM i on je veći za 5,39%, dok je uvoz rastao za 6,66% i iznosi 2,01 milijardu KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 44,8%", navodi se u podacima.

Na tržište EFTA izvezeno je 534,12 miliona KM i izvoz je veći za 9,61% ili 18,66 miliona KM.

"Uvoz je iznosio 321,27 miliona KM i rastao je za 20,35% ili 54,31 milion KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 66,3%", piše u Infokomu, te stoji da je zabilježen pad izvoza u Kinu, dok je izvoz u Tursku i SAD povećan.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da je rast razmjene sa izvozne strane determinisan djelimično rastom cijena i rastom tražnje.

"Povećanje tražnje je rezultat blagog oporavka industrijske proizvodnje u EU gdje je opredijeljeno 75% našeg izvoza. Sa druge strane, rast zarada i rast doznaka iz inostranstva doveo je do rasta tražnje za uvoznim proizvodima, usljed rasta kupovne moći, što je uz umjerenu inflaciju rezultiralo povećanjem vrijednosti uvoza", naglasio je Mlinarević.