Vanjskotrgovinski bilans Bosne i Hercegovine uvijek je bio praćen visokim deficitom. Podaci koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH pokazuju da je deficit u 2013. godini koji je smanjen za 7,34 posto praćen povećanim izvozom i smanjenim uvozom. Jedan od razloga za ovaj trend svakako je i povećan izvoz električne energije za čak 214,3 posto, a pozitivni pomaci ostvareni su i u ostalim sektorima kakvi su dijelovi za motorna vozila, obuća, namještaj i automobilska sjedala. Usto je došlo do smanjenja izvoza naftnih derivata i aluminija. Analizom vodećih izvoznih proizvoda dolazi se do zaključka da su tradicionalni izvozni sektori prošle godine opravdali svoj epitet, pri čemu su proizvodi od metala i drveta te električna energija neki od ključnih izvoznih proizvoda. Jasno je da se u BiH razvija niz izvozno orijentiranih industrija, ali država i svi nivoi vlasti moraju pomoći daljnji razvoj ovih sektora. Istovremeno, uvozni proizvodi svjedoče o značajnoj energetskoj ovisnosti BiH pri čemu se na uvoz nafte, kamenog uglja, naftnih plinova i ostalih plinovitih ugljikovodika troše značajna sredstva.
Vanjskotrgovinski bilans Bosne i Hercegovine uvijek je bio praćen visokim deficitom...
Podaci koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH pokazuju da je deficit u 2013. godini koji je smanjen za 7,34 posto praćen povećanim izvozom i smanjenim uvozom. Jedan od razloga za ovaj trend svakako je i povećan izvoz električne energije za čak 214,3 posto, a pozitivni pomaci ostvareni su i u ostalim sektorima kakvi su dijelovi za motorna vozila, obuća, namještaj i automobilska sjedala. Usto je došlo do smanjenja izvoza naftnih derivata i aluminija.
Analizom vodećih izvoznih proizvoda dolazi se do zaključka da su tradicionalni izvozni sektori prošle godine opravdali svoj epitet, pri čemu su proizvodi od metala i drveta te električna energija neki od ključnih izvoznih proizvoda. Jasno je da se u BiH razvija niz izvozno orijentiranih industrija, ali država i svi nivoi vlasti moraju pomoći daljnji razvoj ovih sektora. Istovremeno, uvozni proizvodi svjedoče o značajnoj energetskoj ovisnosti BiH pri čemu se na uvoz nafte, kamenog uglja, naftnih plinova i ostalih plinovitih ugljikovodika troše značajna sredstva.
Evropska unija i dalje ostaje najvažniji partner bh. kompanijama, a od osam najvećih izvoznih tržišta njih pet su tržišta članica zemalja EU. Osim toga, značajan izvoz se ostvaruje i u Srbiju, Crnu Goru te Tursku.
Imajući to u vidu, jasno je da je oporavak domaće ekonomije usko vezan s kretanjima u Evropske unije te s kretanjima u regionu. Slična je situacija i s uvoznim tržištima pa Hrvatska i Srbija u Bosnu i Hercegovinu izvezu proizvode u vrijednosti višoj od četiri milijarde KM, a ostatak se uvozi iz EU te ostalih zemalja.
Trgovinski deficit koji BiH bilježi svake godine svakako je razlog za brigu, s obzirom na odljev novca iz zemlje.
Trenutno se ovaj problem dijelom rješava i pomoću doznaka iz dijaspore te uzimanjem kredita od međunarodnih kreditora. Ali za dugoročno rješenje ovog pitanja potrebno je da privreda BiH ostvari zdraviji vanjskotrgovinski bilans.
Biznis.ba