Brži transport robe u Srbiju

Bez autora
Jun 06 2012

Sledeće godine na proleće trebalo bi da počne izgradnja savremenog intermodalnog transportnog terminala. Terminal bi objedinio železnički, putni i vodni saobraćaj. Deo troškova snosio bi grad Beograd, a deo Republika Srbija. Tako bi lanac snabdevanja u Srbiji postao efikasniji, cene bi bile niže, a domaći proizvodi konkurentniji. Terminal je vredan oko 19 miliona evra, a većim delom izgradnja bi se finansirala iz donacija Evropske unije. Kompletan logistički lanac mora da bude organizovan tako da kada roba iz bilo koje jadranske luke ili evropskog centra dođe do Beograda, da koristi efikasno železnički ili drumski transport, da ima efikasne procedure na granicama sa mogućnošću da se sve carinske procedure izmeste na teritoriju novog intermodalnog terminala.

Brži transport robe u SrbijuSledeće godine na proleće trebalo bi da počne izgradnja savremenog intermodalnog transportnog terminala.

Terminal bi objedinio železnički, putni i vodni saobraćaj. Deo troškova snosio bi grad Beograd, a deo Republika Srbija. Tako bi lanac snabdevanja u Srbiji postao efikasniji, cene bi bile niže, a domaći proizvodi konkurentniji.

Terminal je vredan oko 19 miliona evra, a većim delom izgradnja bi se finansirala iz donacija Evropske unije. Lokacija u Batajnici izabrana je zbog blizine najvećih saobraćajnica. Najveće kontejnerske isporuke u Srbiju sada dolaze iz jadranskih luka, Nemačke, Rumunije i Rusije.

Miodrag Poledica iz Ministarstva infrastrukture i energetike za RTS kaže da kompletan logistički lanac mora da bude organizovan tako da kada roba iz bilo koje jadranske luke ili evropskog centra dođe do Beograda, da koristi efikasno železnički ili drumski transport, da ima efikasne procedure na granicama sa mogućnošću da se sve carinske procedure izmeste na teritoriju novog intermodalnog terminala.

Kroz Srbiju bi, nakon izgradnje takvog centra, prolazilo 1.000 transportnih vozova više, a carinjenje, pretovar, skladištenje i drugi poslovi obavljali bi se na jednom mestu. Logistički troškovi u Srbiji duplo su veći u odnosu na Evropsku uniju i iznose od 20 do 22 posto, pa su zato su naši proizvodi često skuplji od konkurencije.

Alfons Antoni, potpredsednik Evropske logističke asocijacije, za RTS navodi da je globalizacija jedan od prvih i najvećih trendova u godinama koje dolaze. Na drugom mestu je sigurnost dobavljača, slede propisi o kvalitetu, društvena odgovornost, zaštita životne sredine, nove tehnologije, inovacije i razvoj infrastrukture.

Srbija nema nijedan savremeni intermodalni terminal, dok ih je u Evropi više od 300. Čak 70 posto svetskih kompanija koriste logističke usluge onih koji se time profesionalno bave.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik