Trgovina - Bosna i Hercegovina

Cijena brašna će rasti na mjesečnom nivou, a od Nove godine moguće je drastično poskupljenje

Nakon prošle godine, koja je bila rekordna po izvozu brašna i po urodu pšenice, ova je mnogo lošija i u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim zemljama.

U razgovoru za Oslobođenje Saša Urošević, direktor Žitoprodukta, kazao je kako je ova kompanija lani u Tusku izvezla 20.000 tona, što je 20 posto ukupnog izvoza u ovu zemlju koji je iznosio 103.500 tona.

Zalihe

- Na dobre rezultate uticalo je ukidanja carina na brašno. Izvoz je išao direktno iz mlina, uglavnom kamionskim i brodskim putem. Kvalitet je prošle godine bio zadovoljavajući, cijena je bila niska zato što su zalihe pšenice na svjetskom nivou bile velike i oslobađale su se, pa smo zbog toga svi prosperirali. Međutim, ove godine je situacija potpuno drugačija. U Francuskoj, koja je najveći i izvoznik i uvoznik brašna, prinosi su bili nikakvi, kao i u Njemačkoj. Poznato je da mlinovi iz BiH tradicionalno poboljšivač pšenice uvoze iz Mađarske, a ove godine su Italija i Njemačka pokupile sve viškove u Mađarskoj jer su oni u stanju da plate enormno visoku cijenu pšenice, što mi nismo jer naša cijena brašna ne podnosi da je sirovina toliko skupa. Mi ne možemo da platimo 230 eura pšenicu u Mađarskoj i da kilogram brašna prodajemo na polici za 0,90 KM, kaže Urošević.

Desilo se i to da je pšenica na domaćem tržištu, iako se očekivalo da će biti odličnog kvaliteta, podbacila. Naime, kako je istakao Urošević, zima je bila baš kakva treba, nije bilo mrazeva, bilo je dovoljno kiše, ali i sunčanih perioda u aprilu.

Međutim, u junu, pred samu žetvu, desile su se vremenske nepogode, ogromne količine kiše, pa je pšenica totalno polegla, te se u dijelu kod Dervente i Posavine nije mogla skupiti uopšte, a u Semberiji je kvalitet bio jako loš. Kiša je sprala gluten i protein koji utiču na kvalitet pšenice, te je on dosta lošiji.

Novi trendovi

- Svi mlinovi su kupovali šta su mogli da kupuju i imaju pšenice za narednih nekoliko mjeseci. Šta će se desiti od januara, odnosno februara, zaista ne mogu da predvidim. Dakle, ima još te pšenice, ali njena cijena će biti jako visoka i vjerovatno će cijena brašna morati drastično da skoči, što će dovesti do onih promjena cijena hljeba koje i dalje držimo na ovom nivou. Dakle, moraće da poskupi hljeb i sve će to da se odrazi na krajnje potrošače. Naime, u dogovoru sa pekarima i malim prodavcima cijene brašna mijenjaju se na dvosedmičnom nivou, a u ugovorima sa velikim trgovinskim lancima stoji da promjene cijene moramo mjesec unaprijed najaviti da bismo mogli da je primjenjujemo. Međutim, u ovom trenutku, kad cijena pšenice svake sedmice skače za deset eura, vi morate da mijenjate cijenu brašna. Već od 1. oktobra neminovno je da se cijena brašna mijenja, a mislim da će ona skakati na mjesečnom nivou, dok se od Nove godine očekuje drastičnija razlika, istakao je Urošević.

Osvrnuo se Urošević i na nove trendove u ishrani, a to je da se obično brašno sve manje koristi, te je kazao kako i oni osjete tu promjenu, ali kako ona nije velika. U protekle dvije godine zabilježili su rast od 400 posto integralnog brašna, integralnog raževog i heljdinog brašna, a rade i speltino brašno. Međutim, iako skače prodaja i proizvodnja, to ipak ne prelazi 3,5 do 4 posto njihove proizvodnje.